O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKolumnaKultura sećanja


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


POVRATAK NA IZVORIŠTE KEMPA - O POEZIJI LIDIJE KIARELI (LIDIA CHIARELLI)

Katarina Sarić

POVRTAK NA IZVORIŠTE KEMPA



Danas, kada govorimo o kempu kao kulturi a čije sam izvorne postulate, u kombinaciji sa tehnikama pop-arta pronašla u opusu pjesnikinje Lidije Kiareli, mogli bismo govoriti o pomodarstvu u osnovnom značenju te riječi, pa bismo kao primjer mogli istaknuti sve kopije kopija koje susrećemo na ulici, a koje su izvorišno iz davnih šezdesetih, odnosno osamdesetih te su sve samo ne originalne.
Katarina Sarić

Međutim, kao što sam naglasila, u početku nije bilo lako naći se u ključu Lidijine poetike, vratiti na izvorište kempa. Naime, mnogi umjetnici iz sredine 20. Stoljeća, pokušali su definicijski usmjeriti kemp, no u svoj fluidnosti moguće definicije – ipak se nisu usuglasili. Najglasniji o tom pitanju bili su Suzan Zontag i Filip Kor. Kemp je dio antiakademske struje obrane popularne kulture šezdesetih, a do svjetske vidljivosti dolazi u osamdesetima, sa sve prihvaćenijim postmodernističkim stavovima, gledanjima i raznoraznim, manje ili više dobrodošlim estetikama.

Kemp je u tom smislu puno bliži stajlu, odnosno lajfstajlu – određene osobe. Osoba, dakle, može biti slučajno ili namjerno kič, dok je kemp, kako bi to objasnila Suzan Zontag, uvijek način konzumiranja odnosno “izvođenja” kulture. Kemp je od početka bio apstrahiran kao i ironičan obzor i stav. U odbranu mu je tada stalo antiakademsko raspoloženje koje je isključivo za cilj imalo odbranu marginaliziranih formi izražavanja, življenja i stilova života. Za cilj kemp, dakako, ne uzima bezvremenost ili vječnost, već ide u korak s dominantnom kulturom odnosno mainstreamom. Motivska kompozicija izbora iz Lidijine poezije, u prevodu Aleksandre Vujisić Lekić, odnosno lajt-motivska, povezuje u posvetama upravo ličnosti iz svijeta, uslovno rečeno kemp pokreta kao otpora akademskim strujanjima, a i sama poezija je, mada meditativna u osnovi, anti-formalistički nastrojena. Simbolika koja je opalescentno višeslojna, preliva se sa poezija na life/style od kojeg je ne možemo posmatrati hermetički izdvojenu jer ona je u osnovi eklektična kompilacija kempa i pop – arta, naročito E. Borholovog eksperimentalnog tipa.

(Iz prikaza Katarine Sarić: Vavilonska biblioteka/Library of Vavilon), prevod pesama: Aleksandra Vujisić)



 
Lidija Kiareli, Italija
 
POD MEKSIČKIM NEBOM
Posvećeno Fridi Kalo

"Slikam cvijeće kako ne bi umiralo."
Frida Kalo
 
Bio je to možda trag budućnosti
Već zacrtane
Koji su tražile tvoje oči
Među oblacima rasutim
Po meksičkom nebu.
Bio je to kovitlac boja i zlatnih niti
Tvoje tahuana suknje
Dok si ti
- ranjena i nikad pobijeđena -
izazivala svijet.
Bilo je poljubaca karmina
Kojima si potpisivala svoja pisma
U potištenosti neuobičajenog mira
Koja je polako isplivala
Od limba bolova.
Bio je to možda neuhvatljiv san
žaljenje za izgubljenim danima
za životom
ukradenim od tebe
jednog dalekog jutra
u autobusu iznenada poludjelom.
 
 
PJESMA ZA KAMIL KLODE
 
"Uvijek postoji nešto odsutno što me muči"
Kamil Klode

19. oktobar 1943.
 
Teški oblaci
nevidljive vrane
lebde na nebu Provanse
pobješnjeli vjetar
koji otvara pukotine plave boje.
Sama, slušaš glas tišine
I
kao zapanjena djevojčica
gledaš u velike bare
kod braon gline
- dragocjenog dara
Koji ti je noćna kiša donijela.
Po posljednji put
u nestvarnom svijetlu
čudna stvorenja
oživljavaju
od blata
koji su njegovale
tvoje drhtave ruke.
I tada te nepoznata smirenost
zgrabi
a ti se smiješiš
konačno slobodna
ovog oktobarskog jutra
u Montdevergu.

 
INSOMNIJA (MJESEČINA)
Posvećeno Li Krasner

"Nijesam se nikada oslobodila prošlosti."
Li Krasner

Springs, Ist Hampton, 1961
 

Insistiraću na lutanju kroz lavirint
tišine i neraspoloženja.
Usamljenost
će biti saputnik mojih dana.
Gledaću besana tihog duha Džeksona Poloka.
Iz moje četke
kapi i pljuskovi padaće na platno koje će napraviti
nejasne obrise ili tragove
petlje i zakrivljene linije će oživjeti
kroz dosadne amber tonove.
Konačno ću osjetiti
veliki mir dok
Slušam umorni glas abonosne noći
a u mraku slab odjek
napraviće svoj put
sa osjekom i proticanjem mjesečine.
(Posveta slici Mjesečina Li Krasner)
 
 
BAŠTA TAROTA

Posvećeno Niki de Sent Fal
Slikanje je smirivalo metež koji mi je uzdrmavao dušu.
Niki de Sent Fal
 
Staza je spora
oko Velike Arkane
i
kaleidoskop uvijek u pokretu
Prelama
tvoju želju za nemogućim:
mozaicima svijetlih boja
mnoštvom malih ogledala
koja
reflektuju
množe
nanovo stvaraju.
A ti Niki de Sent Fal
još uvijek si ovdje
i još uvijek se smiješiš
na ovom magičnom i nestvarnom mjestu
ti
posljednji tvorac snova

 
O autorki:

Lidija Kiareli (Lidia Ciarelli) je jedna od potpisnica osnivačke povelje Immagine & Poesia (Mašta i poezija), umjetničkog književnog pokreta osnovanog u Torinu, Italiji 2007. godine u saradnji sa Aeronwy Thomas, kćerkom čuvenog velškog pjesnika Dylan Thomasa.

Bavi se umjetničkom instalacijom i kolažom. Koordinatorka je manifestacije   #DylanDay koja se se održava u Italiji (Torinu). Nagrađivana je počev od 2011. godine kada joj je dodijeljena zahvalnica za učešće na Prvom međunarodnom festivalu poezije u Svonsiju (Ujedinjeno kraljevstvo) za sveukupan pjesnički i umjetnički doprinos. Dobitnica je Medalje za književnu umjetnost (Nju Jork, 2020. godine) i nominovana je šest puta za nagradu Pushart (Pushart Prize) u Sjedinjenim Američkim Državama. Uz to, nominovana je za nagradu Mario Merz (Italija) za umjetnički doprinos 2020. godine i dobitnica je Velike nagrade žirija na Međunarodnom takmičenju 2021. godine (Sahitto International Award 2021). Njeno stvaraštvo prevođeno je na više jezika i objavljeno u više od 150 poetskih magazina i na internet sajtovima u državama širom svijeta.
 
 





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"