O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


ČAR IGRE I RADOST DJETINJSTVA

Ranko Pavlović
detalj slike: KRK Art dizajn



ČAR IGRE I RADOST DJETINjSTVA
Jelena Glišić: Čarobna knjiga, „Art scena“, Banja Luka, 2021.


Više je umjetničkih, pedagoških i drugih vrijednosti koje Čarobnu knjigu, zbirku kratkih priča za djecu, talentovane i već dokazane pjesnikinje JeleneGlišić, preporučujunajmlađim čitaocima. Ovdje ćemo ukazati samo na neke od njih.
Kratkim pričama za najmlađe kakve, doduše rijetko, susrećemo u nekim časopisima za djecu i bukvarima (početnicama), koje u žargonu nazivaju „ilustrovanim pričama“, ova autorica je, ispod naslova, dala u značenjskom pogledu pravo ime koje bi ubuduće valjalo koristiti: slikopriče. Duhovite, domišljate, zanimljive kratke priče, u kojima su  pojedini pojmovi umjesto riječima iskazani ilustracijama, Glišićeva je ispričala kratkom, jednostavnom, jasnom, preciznom, prohodnom i lako razumljivom rečenicom, ne upotrebljavajući nijednu riječ koja bi mogla biti nerazumljiva čitaocu što je uz pomoć mame, tate, bake, deke, vaspitačice ili učiteljice tek počeo da ulazi u taj čarobni svijet knjige. Posebno valja naglasiti da je autorica suptilnim postupkom ušla u dušu djeteta, izabrala teme koje su u svakom pogledu baš njegove i ispričala ih na način kako bi to učinili i oni kojima je svoje poetski intonirane medaljone namijenila. Pri tome je, kao da ih je željela prilagoditi ilustracijama, opise prirode, pojava i likova oslikala živopisnim bojama, tako dok mladi čitalac čita ili, ako još nije ušao u tajnu slova, sluša priču i sam „čitajući“ ilustracije, ima pred sobom šaroliku panoramu, pa će mu se pokatkad učiniti da je u nekom dječjem pozorištu i da se pred njim, na pozornici, odvijaju scene u kojima likovi iz pričica postaju čarobnjaci sa čarobnim štapićima u rukama.
U posljednje vrijeme strip ponovo ulazi na velika vrata u svijet umjetnosti, pa bi knjige slične Jeleninoj Čarobnoj knjizi djetetu mogle biti neka vrsta uvoda u čaroliju stripa uz koji su odrastali njegovi stariji preci. Uostalom, svaka pričica iz ove knjige lako bi mogla da se pretoči u kraći strip koji bi, umjesto epskih, u sebi sadržavao lirske naboje.
Likovi ovih priča, koje nas podsjećaju i na crtiće na televiziji kojima se nekada poželjela laka noć djevojčicama i dječacimna, nisu neki mitski junaci. To su, na primjer, slon koji slika, zec koji fotografiše, zatim razne ptice, kornjače, žabe, ribe, visibabe, maslačci i drugi cvjetovi, rijeke, potoci, djevojčice, dječaci, mame, tate, bake, deke, učiteljice… Riječju, sve ono što dijete od onog časa kada začuđeni pogled upre u svijet koji ga okružuje zapaža i oživljava u svojoj mašti ili u svijesti, baš kao što to čini i autorica dajući životinjama, biljkama i predmetima ljudske osobine, pa nam se zato učini da čitamo basnu, ponekad i bajku, a sve to na matrici najboljih naših i svjetskih, naročito ruskih, majstora kratke priče za najmlađe.
Kome su namijenjene slikopriče Jelene Glišić? Djeci već od druge ili treće godine kojoj želimo ispričati ili zajedno s njima pročitati (prepuštajući djevojčicama i mališanima da „čitaju“ ilustracije) priču za laku noć, njihovim vršnjacima u vrtićima (čemu će se posebno obradovati vaspitačice i vaspitači), učenicima od prvog pa do, recimo, trećeg razreda, ali i starijima. Čarobna knjiga može biti i dobar „pomagač“ u nastavi u nižim razredima. Ovdje priroda oživljava, dobija svoj pravi izgled, pa vaspitači i učitelji kroz knjigu mogu povesti djecu na svojevrsne „izlete“.
Posebna vrijednost knjige je i u tome što iz nje naprosto izviru bezbrižnost, ljubav, dobrota, čar igre i radost djetinjstva. Ona njeguje istinske vrijednosti druženja u školi i skladnog porodičnog života. S obzirom na to da pred djetetom na poseban način priča postaje klupko koje samo sebe odmotava, ona mladog čitaoca poziva u svijet mašte i podstiče ga da kroz ta putovanja i sam razvija i priča svoje priče…
Slikopričama Jelene Glišić i čitaocima kojima su one namijenjene zaista nije potrebno nikakvo tumačenje. Dovoljno je otvoreiti taj čarobni kovčežić, razviti jedra i zaplovati tim čudesnim morem riječi i sličica, na talasima čara igre i radosti djetinjstva.Šta na kraju reći, osim: Srećna ti plovidba, dragi mladi čitaoče!    





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"