O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede















Istorija
Nauka
Tradicija







Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Riznica


ATRAKTIVNI GRADOVI KANADE 3

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


ATRAKTIVNI GRADOVI KANADE 3


Dr SIMO JELAČA



SAMMERSIDE

Šetnja ulicama sa drvoredima ispred kuća je dostojanstveno nasleđe koje otkriva mnogo o ovoj zajednici. Kanadski grad Samersajd na ostrvu Princa Edvarda (PEI) je drugi po veličini grad u provinciji i ima oko 14-15 hiljada stanovnika. Najveći pojedinačni poslodavac u gradu je Samersajd poreski centar kanadske vlade, agencija koja obrađuje robu i usluge za celu Kanadu (GST). Grad je obnovio nekoliko industrijskih lokacija na moru, napuštenih od železničkih i pomorskih terminala tokom 1990-ih, u novi park. Zašto ne biste započeli turneju Summersida sa lekcijom istorije? U centru grada, značajni događaji iz prošlosti su dramatično prikazani u velikim muralima i posetioci mogu saznati više o izgradnji brodova i ribolovu.
Summersid ima sedam škola engleskog jezika: četiri osnovne škole, dve srednje škole i jednu srednju stručnu školu. Takođe ima francusku državnu školu. Pokrajinska bolnica je glavna referentna bolnica u zapadnom delu pokrajine. Keltsko nasleđe ostrva je živopisno i čeka da bude predmet na Piping koledžu u Samersajdu.
Siti Summerside se snabdeva vodom iz 10 aktivnih bunara, kako bi se osiguralo da ima dovoljno čiste i sveže pitke vode. Čista voda za piće je važna za dobro zdravlje.
Samersajd je zvanično registrovan kao grad 1. aprila 1877. godine, a od 1. aprila 1995. spojen je sa susednim zajednicama Sent Eleonora, Volmot i delom Šerbruka.
Ekonomija: Poslovni park Slemon Park (ranije CFB Summerside) okuplja nekoliko avio i transportnih kompanija u bivšim vojnim objektima Vektor Aerospeis Engine Servisis i Atlantik Turbine, gde se obavljaju popravke i remonti gasnih turbina za avione. Glavne industrijske grane u pokrajini su poljoprivreda, turizam i ribarstvo.



Prvi stanovnici ostrva bili su Indijanci iz plemena Mikmak. Najviša tačka na PEI je Springtovn 152 metra nadmorske visine. PEI Moto je „Mali pod zaštitom velikih“.

NATUAŠIŠ

Natuašiš je zajednica Inua u provincijama Njufaundlend i Labrador. Zajednicu naseljavaju ljudi iz prve nacije Mushuau Innu. Tennison je osnovan 2002. godine kao planirana zajednica u nadi da će rešiti društvene probleme koji su pratili bivšu zajednicu Davis Inlet, udaljenu 15 km. Broj stanovnika Natuašiša iz 2006. godine prema popisu je samo 706 lica. Izveštaj o prvobitno predloženom planu rekonstrukcije i izgradnje kanadske vlade bio je neuspešan. Zajednici i dalje smeta zloupotreba alkohola i droga. Vlada je optužena da stvara sistem preopterećen birokratijom, a ne da adekvatno rešava probleme. Lokalni Tribal Band optužen je za korupciju. Ispostavilo se da ova uprava prodaje drogu. Pokušaj zajednice da reši problem alkoholizma potvrđen je podzakonskim aktom na sledećem referendumu. Područje od rta Čidli do Torngata, duž obale, pretežno je naseljeno Inuitima, sa malom inuskom zajednicom Natuašiš, kao izuzetkom. Na severnoj obali je najizolovaniji region Labradora, gde se uglavnom saobraćaj obavlja motorima, brodovima i avionima, koji su jedini savremeni načini transporta. Najveća zajednica u ovom regionu je Nain. Nunakijavut je samoupravni Inuitski region u Labradoru osnovan 23. juna 2000. Područje naselja obuhvata većinu Labradora na severnoj obali, dok je korišćenje zemljišta i dalje pod upravom u centralnom Labradoru. Nain je administrativni centar Nunacijavuta.



ALERT

Alert, u regionu Kikiktaluk, je najsevernije stalno naseljeno mesto na svetu, na geografskoj širini 82°30'05" severno, 817 kilometara od Severnog pola. Tokom zvaničnog popisa iz 2011. godine, populacija Alerta je prijavljena kao nula, ali tamo je stalno prisutno vojno i naučno osoblje koje se rotira. Njihova istraživačka stanica, Keip Seridan, je 10. km istočno od Alert-a.
Nunavut znači "naša zemlja" na inuitskom, na inuktitutskom jeziku.
Alert ima mnogo privremenih stanovnika, koji su domaćini vojne obaveštajne baze, radio veza kanadskih vojnih snaga, meteoroloških stanica, globalnih laboratorija za merenje atmosfere i aerodroma Alert.
Alert je veoma napušteno mesto, prava pustinja, sa manje od 200 stalno zaposlenih. Teren u neposrednoj blizini je brdovit. Zemljište je zamrznuto skoro deset meseci, a od vegetacije raste samo ono što raste u polarnoj pustinji. Ovu vegetaciju čine biljke čija je fotosinteza brza, tokom kratkog leta, i koje mogu da prežive u hladnim, oštrim zimama. Vegetacija se nalazi uglavnom u vlažnim područjima golih površina ili su biljke zasađene u staklenim baštama. Zemljište oko Alerta ima sloj leda skoro godinu dana, ograničavajući rast i opstanak mnogih biljaka i životinja. Alert je priobalno mesto u kome se tlo uglavnom sastoji od šindre i stena. Sve u svemu, sa svim ovim karakteristikama, definitivno se može reći da je Arktik tundra.
U avgustu 2006, kanadski premijer Stiven Harper posetio je Alert u okviru svoje kampanje za promovisanje kanadskog suvereniteta na severu.



Olimpijska baklja je prošla kroz Alert 9. novembra 2009. na putu za Zimske olimpijske igre 2010. u Visleru.
Alert se nalazi 12 km zapadno od rta Šeridan, na severoistočnom delu ostrva Elsmer, na obali leda prekrivenog Linkolnovim morem. Najbliži grad ovom gradu je Nunavut Ikaluit, udaljen je 2.022 km.
Druga mesta na ostrvu Elsmer su istraživačke baze na Eureki i Inuitska zajednica Grise Fjord, 800 km jugozapadno.
Alert klima sa snežnim pokrivačem koji traje 10 meseci godišnje, a ponekad i tokom cele godine u zaštićenim područjima, teško je podnošljiva za stanovnike koji tamo dođu privremeno. Najtopliji mesec jul ima prosečnu temperaturu od 3,4 °S, a samo jul i avgust sa prosekom iznad nule, i to su meseci kada traje preko 90% padavina. Alert je takođe veoma suvo mesto, četvrto po zastupljenosti u Nunavutu, u proseku samo 158,3 mm padavina godišnje, barem na bilo kom mestu u Nunavutu. Septembar je obično mesec sa najvećim snežnim padavinama. Februar je najhladniji mesec u godini i srednje godišnje temperature su -17,7 °S ispod nule. Alert je drugi najhladniji grad u Nunavutu, posle Eureke. Meteorološka stanica i vojni položaj na severnoj obali Elsmira je najsevernija zajednica u Severnoj Americi. Roban škampi i arktički šer su ribe koje se iz ovih krajeva izvoze u svet. U Nunavutu ima više motornih sanki nego automobila. Motorne sanke su glavni vid transporta.
Dostava velikih društvenih stvari tokom kratkog leta je isključivo brodom (građevinski materijal, trajna hrana i vozila).
Kraljevska kanadska konjička policija (RSMP) pruža policijske usluge Nunavutu, u svih 25 zajednica. Nunavutom upravlja zakonodavna skupština od 19 izabranih članova. Članovi konsenzusom biraju lidera vlade, predsednika doma i osam ministara. Ima 10 odeljenja sa kancelarijama u devet različitih zajednica.





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2025 © Književna radionica "Kordun"