O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Mihajlović
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Emina Mukić
Ena Vuković
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Blagojević
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Silvana Andrić
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Slobodan Vladušić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tanja Prokopljević
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Razgovori


MILENKO DAČEVIĆ: POEZIJA JE SLAVA LJUBAVI

Neda Gavrić


Milenko Dačević: Poezija je slava ljubavi

 

 
MilenkoDačević je pesnik čija poezija duboko inspiriše i dopire do srži ljudskih osećanja. Njegova kreativnost i razmišljanja o vezi između prava, poezije i nacionalnog identiteta otvaraju važne teme o uticaju umetnosti u oblikovanju društvenih vrednosti i ličnih uverenja. Milenko Dačeić svojim rečima i delima pronalazi način da ukaže na značaj ljubavi, vere, patriotizma i duhovnosti u savremenom svetu.



Književni ESNAF, 23.08.2025.
Razgovarala: Neda Gavrić
Tehnički uredio: Ilija Šaula 
 
U kojoj meri Vaše pravničko obrazovanje i profesija utiču na Vašu pesničku viziju i na koji način se prepliću pravo i poezija u Vašem životu?


Pravo, kao jedna od najstarijih društvenih nauka, kroz istoriju civilizacije ima prvenstvni cilj, da reguliše odnose među ljudima, stvarajući određene sisteme vrijednosti, što utiče na razvoj misli, osjećaj etike, glanlcanje emanacije, punoću izražaja, iziskujući pojačan intelektualni napor.
Tačka susreta prava i poezije, vidljiva je u filozofiji prava, najprije u pravnoj ontologiji, gdje pravo
, poput poezije, pokušava da nadilazi i prevaziđe iskustvo, oslobađajući se ograničenosti istog. Prvna gnoseologija odgovara na pitanje da li se uopšte može saznati nadiskustveno pravo, opet ulazeći u zonu nečega, što bi kao takvo, metaiskustveno bilo imanentno samo stihotvorenju. Prava aksiologija postavlja neograničena pitanja o vrijednostima koje pravo treba ostvariti, utvrđujući prirodu tih vrijednosti. Intuicija, nadahnuće, otkrovenje je takođe u vezi sa poezijom. Iz svega navedenog, jasno se ukazuje da pravnička vokacija, utiče na oblikovanje razmišljanja, na formiranje i gradaciju sistema vrijednosti, retoričke prepoznatljivosti. Kao što poezija doprinosi punoći poimanja pravednosti, koja se generacijski prenosi i etablira u ambijentu ljudske egzistencije i obitavanja. No, treba izbjeći rizik prenagalašne literalnosti u pravičkom rezonu, i nedopustivog konzervatizma u poetskom manifestu. Pravo i poezija su u tradiciji našeg naroda, nužno rečeno srodni, i u saznanju da imamo velike pjesnike, koji su simetričnoj mjeri, bili izuzetno poznati pravnci, kao što su Laza Kostić, Milan Rakić...


U zbirci "Tvoj poeta" recenzenti su ugledni književnici. Kakav je osećaj dobiti takvo priznanje na početku karijere, da li je to potvrdilo Vaš osećaj da ste na pravom putu?


Djelo mora da ima svoju potvrdu. Kad pomenuta proizilazi od onih koje uzimate za autorite, onda imate dodatan motiv, koji je u ovom slučaju privilegija. Naravno, uz tu privilegiju ide velika čast, a uz nju velika odgovornost, znajući da nesmijete iznevjeriti određena očekivanja. Komponenta idnividalizma predstavlja kreativne, misaone, umne i duhovne napore pojedinaca koji prednjače, predvode i svojim intelektom prodiru u novo i nepoznato, uče, vaspitavaju, jurišajući u neprolaznost. Ja sam neizmjerno zahvalan recenezentima moje zbirke pjesama "Tvoj poeta", naročito Matiji Bećkoviću, uzimajući u obzir njegovu književnu veličinu, godine života, brojne obaveze... Ali, i u takvim okolnostima on je pokazao poštovanje i potrebu da pomogne, savetuje, bude od koristi. Kritika je uvijek poželjna i potrebna, korisna, čak i kada nije pozitivna.


Knjiga nosi naslov "Tvoj poeta". Ko je taj "tvoj" i kome se obraćate u svojim stihovima – široj publici, pojedincu ili možda samome sebi?


Knjiga je dobila naziv po pjesmi "Tvoj poeta". " Tvoj" je naprije "njen" poeta, ali "tvoj" u smislu svakog onog ko je čita. Obraćam se svima, široj publici, čitaocima, ljubiteljima poezije, negde, zaista i samom sebi, obraćam se onoj, o kojoj pišemili koja me inspiriše, nadahnjuje. Na takav način se uspostavlja odnos između tvorca i užvaoca određenog stvaralaštva, u ovim slučaju poezije, isto je i sa drugim oblicima umjetnosti, kao što je muzika, gluma... Ono, što me naročito raduje je saznanje, da se ljudi "pronalaze" u određenim stihovima, doživljavajući ih lično, subjektivno, vezano za sebe.


Šta Vas je inspirisalo da podelite svoje najdublje misli s javnošću?


Dok se ne pokaže, biser nema vrijednost, jer niko ne zna da on u konkretnom slučaju postoji. Stihotvorenje je jedna vrsta ispovjesti, a stih najuzvišeniji oblik misli. Ono što stvarate, mora biti i predstavljeno. U suprotnom van ličnog, privatnog i intimnog, ne egzistira. Književnost ima jasno izražene društvene ciljeve. Iz polja jedne fluidne ideje, koja dobija svoj autorski oblik i materijalu efektivu, vi sebe izvodite pred sud javnosti, jer je publika jedino mjerilo uspjeha, ne u smislu bilo kakvog populizma, već otvaranja prilike za vrednovanje, upoznavanje, prihvatanje, reagovanje, postavljanje i određivanje naspram onoga sa čim dolaze u kontakt.


Vaša poezija često se bavi ljubavnom tematikom. Koji su Vaši stavovi o ljubavi i partnerskim odnosima danas, i da li se poezija može smatrati utočištem za prave emocije?


Ljubav je pokretačka snaga. Kruna svih osjećanja, zbir svih vrijednosti, i najvažnije nepresušna inspiracija. Čovjek bez ljubavi može da bude uspješan, ali ne i zadovoljan, najmanje srećan. Sve što je vrijedno od pamtivijeka, proizašlo je iz ljubavi. Danas, nažalost ljubav se podvodi pod alternative, podrazumijevanja, navike, nagone, očekivanja, kompromise, najrazličitiju kompenzaciju u kontekstu jednog dijela Vašeg pitanja. Pristojnost se uzima za prevaziđenu, romantika za arhaizam, oplemenjenost za nepotrebnu... Ovde se može ući u dijalektiku, da li je savremen čovjek sposoban da voli? Čisto, nevino, doslijedno, požrtvovano...
Poezija je slava ljubavi!


Takođe su prisutne i teme  patriotizma i rodoljublja. Šta za Vas znači biti patriota u 21. veku i na koji način poezija može da doprinese očuvanju nacionalnog identiteta?


Tarag
ičnost herojske sudbine srpskog naroda, dugotrajno robovanje, spremnost na žrtvu i stradanje, obavezuju pjesnka da se oduži rodu. Propast države, gubitak slobode, ali ne i vjere u vaskrsenje, uslovili su da je u određenim periodima, naša nacionalna istorija bila više u nadležnosti poezije, nego istorije, odnosno nauke kao takve. Poezija je pokazala da raspolaže realnim potencijalom i snagom da sačuva nacionalni identitet. Ona je urezana u iskonsko srpsko biće, vezana za duboko osjećanje pripadnosti najvišem obliku kolektivne svijesti, poistovjećivanjem sa njenim sistemom vrijednosti, snagom duha i projekcijom nacionalnog jedinstva. Pomažući da se podnosi trenuta patnja, i težeći regeneraciji slave, stihovi su ohrabrivali ustanike, nadahnjivali ratnike, tješili ožalćene, palili luču junaštva. Biti patriota u 21. vijeku, nadasve znači biti dostojan predaka. Očuvati svete zavjete, od kojih je Kosovski najvažniji. Ne krasti državu, ne otimati od naroda, ne prodavati nacionalna bogatstva, ne trgovati nacionalnim interesima. Današnji patriotizma je u određenoj mjeri folkloran, primitivan i krajnje beskoristan. Mahanje zastavama, podizanje tri prsta, pjevanje patriotskih pjesama nije dovoljno, ako nema nacionalne emancipacije, produhovljenosti, odsustva straha za ličnu korist, odbacivanja egoizma, samodovoljnosti i osjećaja posebnosti, napuštanja kolektivne depresije i jačanje optimizma.


Koliko Vam je vera važna i kako se odražava u Vašoj poeziji, i u Vašem životu?


Vjera je presudna, najvažnija. Moja poezija, kada su u pitanju vjerske i duhovne pjesme, odražava značaj vjere u mom životu. To je neugasiva stvaralačka vatra. Vjera nas hrabri, uči, vaspitava i napaja sa nepresušnih vrela istine, morala, časti. Otpadajući od vjere, mi bismo bili podložni truljenju i raspadanju. Kao živa so, vjera nas drži živima, mladima i vitalnima. Duh vedrine, omogućava nam da se uzdignemo, uspravimo i ispravimo. Ljudi pogrešno, kroz loše pojedinačne primjere, napadaju vjeru. Pojedini smatraju da je prevaziđena, da je nepotrebna učenom čovjeku. Gle, nisu li naši najumniji ljudi bili dokaz naše neodvojivosti od vjere?! Od Svetoga Save, Njegoša, Tesle, Pupina... Naravno, to ne podrazumevaju pasivnu vjeru, bez truda, rada, žrtve i djela, već aktivan pristup životu. Ali, vjera svemu daje smisao i svrhu, jer u vjeri ništa nije beznačajno.


Pored poezije, da li se planirate okušati u nekim drugim književnim formama, kao što su proza ili esej?


Pored poezije, pišem i kratku prozu. Druge književne forme, uslovljavaju drugačiju koncentraciju, fokus, način razmišljanja. Ne znam da li sam sposoban da napišem roman, da li sam za to nadaren. Jednostavno, vremenom sam naučio da se poetski određujem, poimam, doživljavam. Andrić je na početku shvatio, da nije toliko dobar u poeziji, nije forsirao, nametao.
No, čitajući klasike, svako poželi da napiše roman. Ostaje da se vidi, život je izazov.


Da li već radite na novoj zbirci? Možete li nam otkriti neke detalje o temama i motivima koje će ona obuhvatiti?


Da, uveliko pišem treću zbirku pjesama, koja će se zvati "Žila kukavica". Teme ostaju iste, razmišljanja o Bogu, ljubavi, životu, ženi, istoriji slave i stradanja, istaknutim ličnostima našeg naroda...


Planirate li druženje sa publikom u vidu promocije knjige u skorijem periodu? Gde Vas čitaoci mogu sresti i upoznati se sa Vašim radom?


Planirana su gostovanja u Novom Sadu, Apatinu, Bačkoj Palanci, Kragujevcu, Nišu, Beogradu, Istočnom Sarajevu, Brodu, Tesliću, određenim gradovima u Crnoj Gori.Čekamo završetak raspusta, godišnjih odmora, kolektivnih ljetnih pauza, kako bi se vratili promocijama.
 
 
 
 
 
 
 
 

PODELITE OVAJ TEKST NA:






2026 © Književna radionica "Kordun"