|
|
|
PREPOZNAVANJE UMETNOSTI 2  | Simo Jelača | |
| |
detalj slike: KRK Art dizajn
PREPOZNAVANjE UMETNOSTI (2)
Dr SIMO JELAČA
EGIPATSKA UMETNOST
Među mediteranskim civilizacijama naduže je trajala egipatska umetnost. Razvijala se u periodu od tri milenijuma. Razlikuje se u šest perioda, svrstanih po faraonskim dinastijama. Prvi period je Staro carstvo (3100-2181 pre n.e.), od prve do šeste dinastije, od ujedinjenja Gornjeg i Donjeg Egipta. Sledi period (2181-2136 p.n.e.), sedme do desete dinastije, ispunjen građanskim ratovima, koji se završava stvaranjem Srednjeg carstva (2133-1786 p-n-e.), period jedanaeste i dvanaeste dinastije. U drugom prelaznom periodu (1786-1567 p.n.e.), od trinaeste do sedamnaeste dinastije. Ponovnim ujedinjenjem Egipta, početkom Novog carstva (1567-1088 p.n.e.), osamnaesta do dvadesete dinastije , vreme najvećeg sjaja i moći egipatske civilizacije. Sa dvadeset-prvom dinastijom nastaje opadanje, Pozno doba, koje je trajalo do okupacije Rima (30 p.n.e.).Tokom tog dugog perioda civilizacije drugih naroda nisu imale uticaja na egipatsku umetnost. Naprotiv, Rim je prihvatio egipatsku nošnju i običaje. Vladar Egipta tretiran je kao da je živi Bog. Umetnik je tretiran kao zanatlija, a ne stvaralac, dok je slava pripisivana kralju koji ih je poručio. Otuda je egipatska umetnost anonimna.
Arhitektura
Veličanstveni pogrebni hramovi podizani su faraonima, koje su Egipćani smatrali bogovima. Gradili su ih u obliku piramida. Zoserova piramida (oko 2650 p.n.e.) prva je građevina te vrste. A najznačajnije arhitektonsko ostvarenje staroga carstva je piramida opisana u Bibliji kao ‘’Egipatska žitnica’’ i bila je simbol Sunca. Klasična piramida ima kvadratnu osnovu i ravne zidove, pokrivena belim krečnjakom. Anhotep, graditelj Zoserove piramide u Sahari, smatra se čuvenim graditeljem piramida (treća dinastija). Najčuvenije piramide su u Gizi, piramide Keopsa, Keferena i Mikerina, sagrađene između 2600 i 2500 godine p.n.e. Pogrebni hram kraljice Hatšepsut u Deir-el-Bahari veličanstveno je zdanje koje se uklapa u okolinu. Karakteristična je sala ukrašena stubovima koji drže tavanicu sa gredama. Hran, kao samostalna građevina, glavno je ostvarenje srednjeg i novog carstva. Kasnije, u doba hrišćanstva, gradnja hramova je napuštena. ‘’Biljni stubovi’’, u hramu Ramzesa II u Karnaku su građeni u obliku lotosa. U arhitekturi novoga doba često su postavljane figure kraljeva i bogova. Hramovi u stenama Ramzesa II i njegove supruge Nefertari u Abu Simbela ukopani su 60 m u stenu. U vreme ravnodnevnice Sunce je dopiralo do najudaljenijeg kraja hrama. Velik je hram u Luksoru, posvećen Svetom trojstvu, delo Ameriofisa III. Drugačiji oblik ima hram u dolini Deir-el-Bahari, posvećen Mentuhotepu I, vladaru XII dinastije i kraljici Hatsepsut iz XVIII dinastije, jedinoj ženi, koja je kao faraon neograničeno valadala Egiptom. Dva druga hrama, uklesani u stenu kod Abu Simbela, posvećeni Ramzesu II i kraljici Nefertari i boginji Hator, visoki su 32 m. U unutrašnjosti brda uklesana je sala s’ pilastrima. Posebno se ističe arhitektura iz vremena Amenofisa IV (XVIII dinastija) faraona. Kako nisu umali dosta drveta za vatre, cigle nisu pečene, pa su te kuće vremenom propadale. Dok su narodne kuće imale samo po tri prostorije, kuće seoskih starešina bile su veličine čak 60x45 m. Posebno su karakteristične carske palate novoga carstva.
SKULPTURA
Egipatska skulptura spada u najveća ostvarenja ljudske civilizacije. Autori nisu potpisivali svoja dela, pa ih je otuda mali broj poznatih. Zna se za Tutmosa i Jutia. Glavni skulptor Amenofis i Juti služili su kod udovice Amenofisa III. Skulpture su im bile na nadgrobnim spomenicima. Monumentalna je figura Zosera, faraona treće dinastije u Sakari, a najčuvenija je figura Sfinga u Gizi, faraona Kefena. Mikerinova statua smatra se remek delom. Egipatske statue danas se nalaze, pored Kaira, u mnogim svetskim muzejima. Jedna od retkih figura od bakra je figura Pija I, koja se nalazu u Hijerakonopolisu. Krajem šeste dinastije Egipat je ušao u mračni period građanskih ratova, pa je iz toga doba malo vajarskih radova. Preovlađuju radovi od alabastera. U doba dvanaeste dinastije završava se prestavljanje dostojanstva faraonima i bogovima. Tokom srednjeg carstva figure se prave od drveta, manje su i obojene. Postoji figura kraljevskog arhitekte koja spada u najuspelije primere umetnosti. Ove statue, osamnaeste dinastije, su iz perioda u kome umetnici teže ka realizmu. U vreme Tutankamona zvanično se umetnost vraća u ranije estetske kanone. Ovoj fazi svojstvene su kolosalne razmere Ramzesa II i kraljice Nefertari, koje su uklesane u stene. Od dvadeset-prve dinastije, tokom sledećih hiljadu godina, skulptura Egipta je procvetala. Iz toga perioda značajni su portreti kraljeva i sveštenstva.
Slikarstvo
Kao u svim antičkim civilizacijama, slikarstvo u Egiptu je počelo ukrašavanjem keramike, bojama su ukrašavani reljefi, i sa potpisima. Slikarstvo je počelo još u starom carstvu. Žensko telo uvek je slikano svetlo-žutim bojama, a muško crveno-mrkom bojom. Pozadina je uvek bila bela. Lica su slikana u profilu. Autor je ispisivao natpis, a sveštenik proveravao. U grobnicama su oslikavani radovi u poljima i ribolov. Egipatsko slikarstvo dostiglo je vrhunac u doba vladavine Amenofisa III, utvrđivanjem precizne estetike prema klasicima. U doba Tutankamona slikarstvo se vraća u akademske forme, sa bezbroj predmeta iz svakodnevnog života. Umetnička vrednost zadržana je jedino još na sarkofazima od drveta. U novijem slikarstvu poznata su imena umetnika, pa čak i njihovih porodica. Najpoznatiji su ostali zanatlije iz sela Deir-ei-Medine, slikari novog carstva. U vreme Ramzesa II poznat je slikar Raj i njegovi sinovi Parahote, Paremheb i Hebra. Hebra je imao šest sinova i svi su nastavili isti zanat.
Primenjena umetnost
Egipćani su živeli radi blaženstva na drugom svetu, više nego na ovozemaljskom. Svi predmeti koje su koristili za vreme života, nošeni su sa smrću u grobnice. Otuda su sačuvani keramika, nakiti, nameštaj, a često i predmeti izrađeni od kamena i alabastera. U starom carstvu pravljene su vaze. Predmete su glačali peskom do visokog sjaja, poput ogledala, nameštaj i nakiti nađeni u grobnici Hotepheres, majke faraona Keopsa. Za vreme dvadeset-druge dinastije nakit se pravio po tehnici iz Male Azije, ogledala od izglačane bronze, sa zlatnim umetcima. Nađena je kruna princeze Sat-Hator-Junit, od zlatne trake, ukrašena dragim kamenjem. U srednjem carstvu razvila se nova vrsta umetnosti, keramika sa staklastom presvlakom, kao gleđ, tirkizno - plave boje. Nameštaj je bio ukrašen i specijalnih izvedbi. A kasnije, kako je vreme prolazilo specijalni nameštaj imali su i mnogi domovi. Omiljeni su bili niski stočići i kovčežići, keramika i sve više male figure, plave i zelene boje, često sa natpisima, za pokojnika
.
|