O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


KATARINA SARIĆ O POEZIJI DUŠICE MRĐENOVIĆ - VAVILONSKA BIBLIOTEKA

Katarina Sarić
detalj slike: KrkArt


U Antici, tačnije u presokratskom periodu kosmogonija i mitova, postojao je ideal koji je težio da objedini individualno i kolektivno u jedno prvobitno, nepocijepano jedinstvo, njegov savršen izraz nalazimo u Lesingovoj formuli: jedno i mnoštvo (hen kai pan). Ideal o kojem je riječ, a koji nalazimo u poeziji Dušice Mrđenović, oslikava prvobitan sinkretizam mitske slike svijeta (u kojoj su čovjek i priroda stopljeni u jedno, nepocijepano i savršeno jedinstvo) i zlatnog doba (Aurea Aetas). Na ovoj slici još uvijek nema velikih podjela na opozicionim linijama: tijelo-um, sopstvo-ne-sopstvo, subjektivno-objektivno, spoljašnje-unutrašnje, čovjek-priroda (podjele kreću sa Sokratovim antropocentrizmom i izmještanjem čovjekovog lika iz ovog prvobitno neodvojivog jedinstva, kao i snažnom vjerom u njegovu moć razuma koja ga iz njega izdvaja). Ova podjela će, kao što je poznato, svoj konačan rascijep zadobiti Dekartovim racionalizmom koji kulminira u formuli cogito ergo sum (ovako rascjepljeni subjekt manje-više egzistira do današnjih dana a na njemu počiva i dualizam ,,pocijepanog” svijeta koji ga okružuje…).


Pomenuti ideal (hen kai pan) će doživjeti brojne modifikacije, naročito u romantičarskom idealu slobode (,,spoznati sebe u zrnu pijeska”, stihovnoj panteističkoj formuli V. Vordsvorta i Narenšifu(Narrenschiff), književnom sastavu preuzetom iz priča o Argonautima, o velikom simboličkom putovanju kao potrazi za identitetom), dadaističkom slikarstvu (Dišanovom izumu ready-made kojim je inicirano otvaranje umjetnosti prema svijetu, iskoraku arta iz okvira slike, dakle razbijanjem predmetnosti materijalnog svijeta a to su upravo postulate na kojima počiva Dušičina poezija.

(Iz prikaza Katarine Sarić, Vavilonska biblioteka)


 

Izbor iz poezije Dušice Mrđenović:

 

JEDNA NOĆ U GRADU KOJEG SU ČUVALI PSI

 

Na raskrsnici

blato i polomljen putokaz

 

magla koja pokušava da iskopa oči

noć koja halapljivo pije krv

u daljini lavež pasa

kojeg prekidaju pucnjevi

 

kamenje koje je podrlo nogavice

polako se gnezdi u kolenima

 

počinje kiša

mirišu trešnje

 

još malo i moj je red

na mome potiljku više neće biti

samo rođeni dlanovi

 

 

CEPANjE STRAHA

 

Koračam

Obećala sam sebi

Od svake kapi krvi

Iz tabana

Jedna grobnica

Za sliku iz prošlosti

 

Koračam

Dok zemlja podrhtava

U nemilosti

 

Koračam

Da stignem

Na ivicu tvog sveta

Gde je ništa

 

I stižem

Da vidim odraz

Zalazećeg sunca

Na vodi

Koja se probija

Između dve stene.

 

 

***

Uzalud pišeš datume na kamenu.

Uzalud pišeš na kamenu.

Uzalud kamen.

Kamen.

 

O autorki:

Dušica Mrđenović, rođena 1990.godine u Somboru. Piše i prevodi poeziju. Učesnik više Festivala poezije, zastupljena u mnogim književnim časopisima i zbornicima poezije. Do sada objavljene dve autorske knjige: poezije Samo u nama (2015, Gramatik, Beograd) i Kraj jednog dramskog čina (2020, Anoa, Beograd). Poezija prevođena na ruski i makedonski jezik.




PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"