O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKolumnaKultura sećanja


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


KONJI SVETOG MARKA

Nataša Lečić


KONjI SVETOG MARKA


Na Prevlaci Svetog Mihaila u manastiru živjelo je sedamdesetdva monaha. Gajili su u bašti ljekovito bilje i zalivali ga svakodnevno suzama pokajnicama. Tkali su cjelodnevne molitve i oni koji su radili u bašti i oni koji su prepisivali knjige  i oni koji su kuvali obroke za bratstvo i putnike namjernike. Čulo se pokajničko –Gospode Isuse Hriste sine Božji pomiluj me griješnog-, -Oče naš-, -Dostojno jest-, -Simboli vjere-... A iz njihovih očiju lile su suze pokajnice od kojih je bilje raslo i raslo. Molitva hranila a monaške ruke njegovale. A monasi su se svakodnevno predavali radu i molitvi ostavljajući vrlo malo sebi vremena za odmor jer je monaški dan užasno kratak za okajat svoje grijehe i tuđe. Trebalo je  svakog raba pomenut i mjesto njega okajat grijeh. I tako iz dana u dan praveći jednu brojanicu od molitvi ...I nisu primjećivali da su se nad njihovim manastirom stvarala tri anđeoska kruga niti su znali da im se Gospod osmjehuje, niti nevidljive stepenice kojima su se peli. Tek poneka čista duša bi primjetila  sjajne krugove nad manastirom. 

Spremajući se da svoju dušu preda Gospodu starica je pozvala sina Marina i rekla: 'Sinko moj, ovih stotinu dukata ti ostavljam u amanet da kupiš dva zvona za Manastir na Svetomiholjskoj Prevalaci. Ova zvona će zvonit kad budu čitane molitve za moju dušu, da mi Višnji oprosti greijehe i da na miru počivam...A ti ako me se sjetiš dobro se sjetio da mi svjeću upališ ako ne Bogom ti prosto i pazi na sebe..podvodljiv si previše i ne žudi za onim što ti nije od Boga dato. Sad mi daj peču...'

Sin joj je dodao peču koju je stavila na glavu. Skupila je tri prsta, prekrstila se izgovarajući : 'Vo imje Oca i Sina i Svjatoga Duha Amin' . Blago se nasješila i predala dušu u ruke Gospodnje...

I tri godine nakon toga u mraku kotorske kale obratila mu se maskirana osoba..

''Dobro Marine ja ću  pomoći. Ti si jedan nesretan sin, koji nije ispunio majčin amanet. Zar niste bili svjesni da ne možete parirat kotorskim plemićima. Oni su plemići vi puk. I manastirski monasi su dobili na sudu. U ovoj kesici je sto dukata i platite zvona. Nisu krivi zvonolivci već vi. I dugujete mi uslugu a o ovome nikom ni riječi'.

Marin je klimnuo nijemo glavom i uhvatio kesicu sa dukatima. Učinilo mu se da su ga opekli i da su teški ko kam. Jedva ih je strpao za pas. Kretao se nekako teško i tromo. Kao da su ga usporavali..Nešto mu nije davalo mira ali nije obraćao pažnju. Narednih dana isplaćeni su zvonolivci, zvono dopremljeno u mastir i zvonilo je je kad su se čitale molitve za dušu starice Druško.

Taman je zaboravio na sve kad se u noći pojavio opet maskirani lik .

''Došao sam po protivuslugu. Ja sam pomogao tebi a ti ćeš  meni. Takav je dogovor zar ne?'

'Da -odgovorio je- samo izvolite kažite Vaša Milosti.'

'Dakle radi se o tome da će te sadržaj ove bočice sipati u čorbu na manastirskoj slavi. To će monahe naučiti pameti. A ovaj drugi paketić je za Vas. Popićete ga prije nego što odete na slavu. I Vi ćete čorbu jesti ali Vas neće boljet stomak kao monahe. I kad ih počne stomak boljeti, iziđite iziđite pred portu i vičite  kuga, čuma. To je znak da ih je zabolio stomak.­''

Marin je klimnuo glavom u znak razumjevanja. Ništa dalje nije pitao. Maskirani lik je nestao u mraku a Marin je stavio bočicu i paketić za pojas i popeo se kući.

Sedamdesetdva monaha je pjevalo kao jedan na liturgiji i Anđeli su se smješili od njepote njihove pjesme, molitve, čistote duše... dok su venecijaski brodovi polako se sidrili na pristojnoj udaljenosti od ostrva.

Na ostrvu Sveti Marko preko puta Prevlake izvodila je vježbe laka venecijanska konjica  Stradioti sa krilatim crnim kao noć konjima koji su u skoku  mogli preskočit preko tjesnaca Ralo koje ih je dijelilo. Dobar plivač ga može preplivat za pet minuta.

Slavski ručak je otpočeo. Monasi i  Marin sa njima su pojeli čorbu u tišini kada su monasi počeli da padaju sa stolica držeći se za trbuh. Marin se ustao sa stola i izišao iz trpezarije. Zamaknuvši za ćošak prvo je sasuo sebi u grlo prašak koji je dobio od kotorskog providura. Zatim je iz sve snage zavikao: -Čuma! Kuga!- i stropoštao se na pod. Tada su plotuni sa mletačkih brodova počeli rušenje manastira .  Kada je đulad završila svoj posao doletjela je konjica na crnim konjima da potvrdi da nema živih. I niko nije primjetio devet anđeoskih krugova nad manastirom koji su se otvorili i sedamdeset monaha, kako u njih se uzdiže pognute glave, moleći se, ne znajući šta se sa njima dešava. Niko sem njih ne ču glas Gospoda Boga koji kaže: 

– Dođite!


Doletješe Stradioti i potvrdiše pomor...

Šest vjekova kasnije osjetio se mirotočivi miris ruže, ruzmarina iz njihovih moštiju. Osjeća se na daleko.


 





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"