O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKolumnaKultura sećanja


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Recenzije


ČEMERIKA - ROMAN KROZ VIJEKOVE

Ilija Šaula
detalj slike: KRK Art dizajn


ČEMERIKA – ROMAN KROZ VIJEKOVE


(Danilo Marić, Čemerika, ALMA - Beograd, 2017)



Ilija Šaula

Danilo Marić, autor romana „Čemerika“, rođen je 1938. godine u Kosoru kod Mostara. Po zanimanju inženjer i magistar tehničkih nauka, Danilo se bavi i pisanjem, a svoja životna iskustva, profesionalna i lična, koristi u književnom radu. Najpoznatiji romani su mu: Alipaša, Suzopolje, Vasa Kisa, Krik s jame, Vule Jelić, Lešinarke, Palata iznad Bel Kanjona, Gospa. Autor je nekoliko stotina pripovjedaka, koje su satkane od slika njegove prošlosti, običaja rodnog kraja, i putopisa, koji su nastali prilikom obilazaka trideset sedam država. Član je Udruženja književnika Srbije i Srpsko kanadskog udruženja pisaca Desanka Maksimović u Torontu, kao i Udruženja književnika Sjeverne Karoline i Društva pisaca BiH, podružnica Hercegovina. Dobitnik je više prestižnih nagrada za svoj književni rad.
U romanu „Čemerika“ prikazan je period od polovine 18. vijeka do danas. U tom vremenskom okviru autor nas upoznaje sa sudbinom hercegovačke porodice Soldo, razasute na tri kontinenta i u četiri religije. Prikazuje ih u teškom vremenuu ropstvu osmanlijskog carstva, u jednom gluvom unijatskom nestajanju, kada se plaća dankom u krvi i slikom doba bježanja po bijelom svijetu u namjeri da se sačuva živa glava i bar malo časti i ugleda. Pored sudbine neuništivih Solda, kroz njihove živote se upoznajemo sa razvojem novog svijeta, bogate zemlje Amerike, u koju se odlazilo punim srcem. Marić u romanu posebno ističe razvoj Kalifornije kroz franjevačko misionarstvo, u čijim redovima je bio jedan od članova porodice Soldo, izvjesni Petar (Pedro). Njegovim zaslugama, između ostalog, došlo je i do rađanja zlatne groznice, koja je preporodila Ameriku. Sa dubokim razumijevanjem teškog života u Hercegovini, Marić prati sudbinu svojih junaka. Kroz dramatizaciju mnogih neprilika u periodima stradanja od turskih progona, svjetskih ratova i ostalih nevolja koje su zadesile Hercegovinu i njenu raju, pisac stvara jaku pripovjedačku formu, koja čitaočevu pažnju drži do te mjere snažno, da se ovaj obimni roman od  hiljadu i po stranica, podijeljen  u tri toma, bez napora i sa jednakim interesovanjem, iščitava do kraja. Jezik je vrlo dobro artikulisan, jasan, a pojedine arhaične riječi samo doprinose autentičnosti prikaza tog vremena. Događaji imaju svoju vremensku kapsulu sa velikim brojem istorijskih podataka, koji potvrđuju njihovu autentičnost.
Uporedo sa pričom o porodici Soldo, o Kaliforniji, o Soldinim potomcima, koji su se orodili sa pripadnicima drugih naroda i prihvatili drugačije religije, Marić u romanu „Čemerika“ piše o razvoju srpske emigracije u Americi, o stvaranju i položaju Srpske pravoslavne crkve na američkom kontinentu, o njenom raskolu sa matičnom crkvom, a posebno o položaju novodošlih emigranata i njihovom susretu sa novim svijetom, koji je za njih pun neizvjesnosti, nesigurnosti, straha, nesporazuma, čudnih običaja i navika i drugačijeg odnosa prema poslu. 
Roman „Čemerika“ je velika čitanka iz koje možemo naučiti dio zanimljive istorije i steći znanje sa kojim ćemo mnogo lakše dati smisao vlastitim životnim iskušenjima. Susrećemo se sa vrijednim književnim radom, možda jedinstvenim u srpskoj književnosti, zbog svoje posebnosti koju vrijedi još jednom naglasiti; pokrivanje velikog vremenskog perioda, praćenje razvojnog puta jedne porodice u tom dugom razdoblju, istorijski vrijedni podaci o razvoju američke države Kalifornije i razvoju srpske emigracije na američkom kontinentu, kao i njeno organizovanje u okvirima Srpske pravoslavne crkve. Nekad nas naš vlastiti usud, čak i kad se tome protivimo, ipak dovede do istine, da se istina ne može sakriti, ni utajiti. Marić nas na kraju romana dovodi do otkrića da su svi Solde koji se spominju u romanu izdanak jedne porodice, što romanu daje posebnu čar, a autora svrstava u red izvanrednih pripovjedača. „Čemerika“ je na samom vrhu Marićeve već visoke književne piramide, za srpsku književnost vrijedan rad, o kome će književna kritika govoriti i pisati i, vjerujem, uvrstiti u vrijedna djela srpske književnosti.
Roman preporučujem svima koji žele proširiti svoje znanje. Imaju priliku da se sretnu sa rijetko spominjanim događajima, koji su ovdje prikazani iz porodične, istorijske i naučno-istraživačke perspektive, a posebno sa ljepotom pripovijedanja pisca koji posjeduje izuzetan literarni dar. Svojim najnovijim romanom „Čemerika“, Danilo Marić je prošao kroz svijet vijekova, oslikao tri stoljeća oličena sudbinom jedne hercegovačke porodice, prikazao stvaranje najmoćnije američke države Kalifornije, razvoj srpske emigracije u Americi u posljednja dva vijeka i pojedince koji su tome prethodili. Marić naglašava da je ideja slobodnog čovjeka uvijek okrenuta u smjeru korišćenja zagarantovanih prava, da je za sužnja vrlo skupa, a da bi se pravo ostvarilo, potrebno je platiti visoku cijenu. Upravo kroz naplatu svih životnih volja i nevolja, Marić plete „Čemeriku“ sudbinom svojih likova, koji u ovom romanu odgovaraju smisleno događajima i vremenu u kojem su se zadesili.





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"