PORODICA, SRCE DRUŠTVA - DEJAN SPASOJEVIĆ

Dejan Spasojević je rođen 19.01.1978. godine u Loznici. Osnovnu školu  „Petar Kočić“ završio je u Kozluku, Gimnaziju – opšti smijer u Zvorniku, a nakon toga Pravni fakultet u Novom Sadu.

U okviru svog radnog iskustva ima 7 godina rada u „Drina osiguranju“ i 10 godina u izdavačkoj kući, koju je osnovao 2008. godine. Trenutno radi kao glavni urednik izdavaštva i štamparije ASoglas iz Zvornika, a ujedno vodi istoimeni klub autora i ljubitelja pisane riječi.

Sad već tradicionalno, uspješno organizuje „Drinske književne susrete“ i brojne promocije.

Pisanjem se bavi od djetinjstva, a radove je počeo da objavljivljuje u školskim časopisima i regionalnim internet portalima.

Do sada je objavio četiri samostalne knjige i jednu u ulozi koautora. 

Član je Udruženja dramskih pisaca Srbije i Udruženja književnika Republike Srpske

Porodica je osnova bez koje nema zdravog i sposobnog pojedinca

Dejan Spasojević

Književna radionica Kordun - Neda Gavrić, Banja Luka, Zvornik, preuzeto (decembar 2022, mart 2023)

Izvor: POKAZIVAČ

Koliko je danas teško baviti se izdavaštvom?

Čini se da je, pored mnogo finansijskih izdataka, potreban ogroman entuzijazam i ogromna ljubav prema toj delatnosti?Kao i svaka druga oblast poslovanja, izdavaštvo ima svoju tematiku i problematiku, one koji dobijaju podršku i one koji se samofinansiraju. U suštini mislim da svaki cilj ako je imalo častan privlači pronalaženje načina za njegovo postizanje tj realizaciju.Zadovoljan sam onim što radimo uz svijest o tome da mnoge stvari treba poboljšavati, podizati nivo njihovog kvaliteta, raditi još više… Broj izdanja iz godine u godinu raste i vjerujem da pristojno radimo svoj posao. Iza nas je period pandemije pa možemo reći da su tiraži mnogih izdanja bili manji, ali da se polako sve vraća u normalu. Ovaj posao volim jer kao pisac težim da stvari posmatram šire, da pokušam ostvariti i neke šire ciljeve osim zarade koja je u poslovnom svijetu bitna.Neko ste ko zaista mnogo čini po pitanju književnosti i kulture, kako u svom gradu, Zvorniku, tako i Republici Srpskoj, Srbiji, pa i regionu.

Koliko to od vas iziskuje vremena, zalaganja, rada i truda, obzirom da sve što radite, radite bez sistemske podrške institucija?

Hvala na riječima pohvale. Trudim se da dam svoj doprinos razvoju i promociji kulture u našem gradu, ali i šire, koliko je to moguće. Sve to je došlo kao izraz mog unutrašnjeg ubjeđenja i potrebe da pišem, stvaram, ali da potom u ulozi direktora izdavačke kuće usmjeravam aktivnosti na opšte dobro. Za sada smo u dobroj mjeri uspjeli u tome da razvijamo dobre odnose stvaralaca iz regiona. Podrška institucija postoji u nekoj manjoj mjeri i njom nismo zadovoljni, jer time ne pokrivamo ni 30-40% realnih rashoda.

Zahvaljujući upravo Vama, mnoge knjige su ugledale svetlost dana. Neko ste ko je poznat po svesrdnoj pomoći kada je u pitanju izdavaštvo, ali isto tako kao neko ko iznad svega prednost daje kvalitetu. Postoje li pravila za objavu u Vašoj izdavačkoj kući?

Bogu hvala što je tako. Izdanja objavljujemo u redovnoj proceduri tokom godine, ali je težište na objavljivanju nagrađenih i pohvaljenih rukopisa sa konkursa „Drinskih književnih susreta“. Težimo podizanju kvaliteta objavljenih knjiga. Ako na konurs pristigne preko 200 rukopisa iz svih kategorija, 30-40 bude izdvojenih i nagrađenih to govori već o dizanju kvalieta objavljenih knjiga. Mnogo je talentovanih stvaralaca u regionu.Trudimo se da sve što radimo bude u skladu sa Zakonom o izdavačkoj djelatnosti. Za svako djelo potrebne su dobre recenzije. Kao i u svemu možemo govoriti o početnicima i profesionalcima i vrhunskim stvaraocima, ali to nikako ne stvara disharmoniju. Štaviše, to doprinosi pozitivnoj kreativnoj atmofseri. Onima koji su na počecima svog autorskog puta ne treba sasijecati ambicije, nego ih podstaći, uputiti na nekog ko može da im pomogne da njihovo naredno djelo bude bolje i zrelije. Vrijeme je najbolji sudija i samo najbolja djela prežive sud vremena, a u prvi mah – sud publike.

Predstavljate li izdanja Vaše izdavačke kuće na regionalnim sajmovima knjiga u Banjoj Luci ili Beogradu?
Trenutno prvonagrađena i neka od uspješnih izdanja iz prethodne godine predstavljamo na Sajmu knjiga u Beogradu, na štandu Republike Srpske, ali planiramo da oformimo svoj štand, ako to okolnosti dozvole na sajmovima u Banjaluci i u Beogradu.

Osnivač ste i organizator Drinskih književnih susreta koji okupe mnoštvo pesnika i prozaika, kako iz Republike Srpske tako i Srbije. Kada je zapravo započeo taj projekat?
Da, osnovali smo Drinske književne susrete 2017. godine kao manifestaciju na kojoj će se susretati pjesnici iz gradova regije, ali i šire. Vremenom se pretvorila u veću manifestaciju na kojoj nastupaju mnogi afirmisani pjesnici kao i početnici. Drago nam je što dolaze pjesnici iz Srbije, Crne Gore, Republike Srpske, ali i drugih država. Imali smo nekoliko autora zastupljenih u našim zbornicima koji su iz BiH, Hrvatske, Makedonije, Izraela.Od prošle godine počeli smo izdavanje DRINSKOG KNjIŽEVNOG LISTA, koji će obuhvatiti sve aktivnosti vezane za samu manifestaciju. Na drugim i trećim književnim susretima imali smo značajnu podršku Todeta Nikoletića koji je bio učesnik, ali i recenzent zbornika. Imamo podršku mnogih uspješnih afirmisanih književnika naše regije i regiona, članova UKRS i UKS.Zainteresovanima predlažem da pogledaju YouTube kanal „ASoglas ASinfo“ i naš sajt www.asoglasizdavastvo.com. Ja im se ovom prilikom svima zahvaljujem i nadam da ćemo saradjivati i ubuduće.Izmedju ostalog, organzujući ove susrete generišemo dobre odnose iz kojih će nastajati prijateljstva, širiti se kulturna saradnja, povezivati i zbližavati ljudi koji se bave umjetnošću.

Na pomenutim susretima delite i značajne nagrade, poput pomoći pri štampanju, publikaciji i promociji nagrađenih knjiga. Koliko u tome imate podršku ili sluha okoline za ono što radite i doprinosite kulturi?
Svake godine besplatno štampamo prvonagrađene rukopise iz nekoliko kategorija. Ove godine smo na predlog člana žirija Jasne Milenović uveli i kategoriju „Prva knjiga“ za prozu i poeziju, kako bismo olakšali autorima koji nisu do sada objavljivali da dođu do prve knjige, jer u konukrenciji sa afirmisanim autorima to često nije lako.

Podrška našem radu postoji, ali je ona uglavnom u obimu koji nije zadovoljavajući. Jednostavno mi uživamo u svemu tome što radimo i prihvatili smo to kao svoj trošak, nadajući se, naravno, da će podrška države ubuduće biti značajnija. Do sada je to bila podrška iz Srbije, ovdje na lokalu od Gradske uprave i nekih prijateljskih firmi koje nas podržavaju.

Pored Drinskih književnih susreta, u saradnji sa Narodnom bibliotekom, organizujete i mnoge druge književne manifestacija. Možete li nam reći nešto više o tome?

Na teritoriji našeg grada sarađujemo aktivno sa SPKD „Prosvjeta“ Zvornik s kojom organizujemo nekoliko aktivnosti u toku godine od kojih su dvije najznačanije „Svetosimeonska akademiju“ i „Svjetski dan proljeća, poezije i mladenaca.“ Što se tiče saradnje sa Narodnom bibliotekom u Zvorniku ona postoji u nešto manjem obimu. Imali smo zajedničko Zavičajno veče tj. veče posvećeno zavičajnim pjesnicima, ali smo saradjivali i na organizaciji festivala Satire „Kriva Drina“ 2020. godine. Zahvaljujem se mnogim ustanovama kulture s kojima širom Republike Srpske ostvarujemo saradnju u smislu organizacije promocija naših izdanja.

Dugo se bavite književnošću. Do sada ste objavili nekoliko knjiga, među kojima su zbirke priča, poezije, proznih i poetskih radova, eseja, dramskih tekstova. Koliko imate vremena za svoje literarno stvaralaštvo, s obzirom na to da sve ono o čemu smo pričali zahteva dosta Vašeg vremena?

Bavim se pisanjem od 5. razreda osnovne škole kada sam dobio priznanje za prvu pjesmu napisanu namjenski za konkurs. Prvu knjigu sam objavio 2008. godine kao prozno poetsku zbirku, a zatim još 4 knjige: dramu „Moralna obaveza“, zbirku pjesama „Čekajući pjesmu“ i zbirku priča „Drugi obraz“. Pomenuo bih i esej povodom 200 godina od rođenja Njegoša: „Iskra Njegoševe Sv(j)et(l)osti“.S obzirom na to da zbog prirode posla kojim se bavimo nije dominantno eksponiranje mog književnog stvaralaštva, to radim povremeno nastupajući na nekim manifestacijama ili promocijama, zatim kroz pisanje za portale i književne časopise. U pripremi je i moja nova knjiga, za koju već dogovaram da bude prevedena na strane jezike.

Koliko Vam svet izdavaštva, u kome važite za uspešnog izdavača, pomaže ili odmaže kada se radi o Vašem književnom stvaralaštvu?

Sigurno je da ta koleracija postoji, moguće je da mi pomaže jer čitam mnogo, možda više savremenike nego klasike, što je bio slučaj ranije. Sve to pozitivno utiče i na moje autorsko sazrijevanje, a odmaže u smislu da bih se sigurno aktivnije bavio objavljivanjem svojih radova. Vjerujem da nikad nije kasno i da tek treba da se aktivnije bavim time do starosti, ako Bog da.

Dejan Spasojević sa porodicom

Ono što je zaista pohvalno je to što imate ogromnu podršku Vaše supruge i porodice. Koliko Vam je ta podrška podsticajna?

Ta podrška je bitna, i ona postoji u velikoj mjeri. Često su na našim promocijama pjevale naše ćerke koje su završile muzičku školu i učestvovale na mnogim muzičkim festivalima za djecu i mlade.Porodica, kao stub društva i osnova bez kojeg nema zdravog i sposobnog pojedinca, za svakog čovjeka je ogromna podrška i podsticaj, ma kojim poslom da se bavi.

Dejan Spasojević sa suprugom

Koliko je Zvornik bogat kulturnim stvaralaštvom? Kako vidite stanje u kulturi danas kod nas i oko nas?

Zvornik je prilično bogat kulturnim stvaralaštvom, na neki način poseban sam po sebi, možda i zbog geografskog položa jer spaja narod koji živi s obje strane Drine.U Zvorniku postoji nekoliko ustaljenih kulturnih manifestacija koje se održavaju već nekoliko godina, čiju organizaciju treba podržati u većem obimu.Naša saradnja sa Domom omladine u Zvorniku je koretkna gdje organizujemo najveći broj promocija ali i Drinske književne susrete.Kultura je opstajala i preživljavala najteže ekonomske i političke krize kroz istoriju, jer su mnoga najznačajnija djela nastajala u tim periodima, kao odgovor umjetnika na surovu realnost koja ga okružuje.Umjetnici često govore kroz djela, izbjegavajući konfrontaciju i situaciju da zbog svog mišljenja uvrijede bilo koga ili da se neko osjeti prozvanim ali generlano mislim da treba podići ugled svih zanimanja pa tako i u kulturi, čime bismo stvarali nove trendove gdje je i kulturni život značajan i da se radeći u kulturi može pristojno zarađivati, a ne samo pokrivati trošak.

Vjerujem u bolje dane, veće razumijevanje i harmoniju svih iole bitnih činilaca našeg društvenog života.

PODELITE OVAJ TEKST NA: