O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKolumnaKultura sećanja


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


MUDROST

Ilija Šaula
detalj slike: Pixabay


MUDROST



Znaš kako sam osjetio da mi mudrost najlakše nadire u misli? Dok radim, krojim život, usmjeravam rijeku, misli automatski obaraju zid visokog mišljenja o samom sebi i prodiru u vakuum gdje se kriju mudrosti. Uzimam ih i prenosim na bulevar razuma, gradim sa njima palatu svijesti, a zid visokog mišljenja biva porušen.

Prije neko veče pisao sam o mudrosti. Ne znam šta je to tačno mudrost. Da li je to znanje ili više znanja koja se vežu, pa ono najbolje odabereš za mudrost? Možda je mudrost glupost koja se želi prikazati kao znanje? Šta je u stvari znanje? Eto, ni to ne znam! Koliko čovjek treba znati? Malo ili nimalo? Nemoguće je mnogo znati. Poludio bih!

Za mene je znanje sjećanje. Sve što saznam dođe mi kao da sam se sjetio. Da li je to možda mudrost?

Mudrost je kao jestivi plod na drvetu. Sve je manje berača, svi misle da se ti plodovi kupuju u prodavnici. Ne, to nije mudrost. Mudrost se bere.

Ako čovjek uspješno vlada svojim znanjem, da li mu je uopšte potrebno da bude mudar ili, pak, ako nije mudar, da li bi onda mogao uspješno da vlada svojim znanjem? Šta je sa onima koji uspješno vladaju svojim znanjem, a nisu mudri? Ako je definicija mudrosti neuhvatljiva, da li onda mudrost uopšte postoji?

Kažu da je oprez majka mudrosti. Ljudima koji to znaju svejedno se dogodi da pogriješe. To je zbog straha. Kad ne bi bilo tog straha u čovjeku, da li bi oprez uopšte postojao i gdje bi izvirala mudrost? I strah i oprez su tu samo zbog budućnosti, pa je samim tim i mudrost ispred nas. Dakle, ako misliš unaprijed, sanjaš o mudrosti!

Mnogi ljudi prestanu da izgrađuju čovjeka u sebi, misleći da su već dosta uradili i da znaju dovoljno. Ali, to se radi čitavog života i ako sami investiramo u sebe i Bog će dodati svoj dio.

Stari mudraci su me učili da za neke uslovljene vrijednosti ne vrijedi trošiti snagu i znanje da bismo ih se oslobodili, već da ih treba pustiti da se same uruše. Biće da je proces duži i prirodan, ali je znatno uspješniji i sa manje žrtava.

Kažu da su misli energija koja kreira smisao života.

Ubija ono što je već osuđeno da umre i ne misli na nova rađanja, a oživljava polje svijesti gdje obitavaju čežnja, nada i ljubav.

Ponekad se ne isplati upornost jednog čovjeka, ma koliko ona bila dobronamjerna. Da bi se nešto stvorilo, neke se vrijednosti moraju najprije istopiti. Meni je moj otac govorio: „Sine, da bi dobio, moraš najprije dati!“

Put kroz istoriju čovječanstva je beskonačan, ne postoje oni koji su u stanju da se vrate prapočetku. Ako se dogodi početak, biće nov!

Pametan čovjek traži grešku u sebi, a mudar priznaje grešku drugom.

Ima ljudi koji ne žele da se mnogo čuju, već samo teže da budu shvaćeni. Teško je danas nekog razumjeti, i to najviše stoga što mu se ne dozvoljava da se izrazi do kraja.

Tih mudrih mi je žao. Ako su i ostavili poneku semenku iza sebe, to je vrlo rijetko posijano, a još rjeđe izniklo.

Karakter onoga ko pita najbolje se ogleda u načinu prihvatanja odgovora.

Svi mi, obične iskrice, nismo ni blizu moći snažne božanske svjetlosti.

Džaba nam sreća ako je nemamo sa kim podijeliti. „Sebičnost je kurva znanja, nema sreće bez davanja.“

Zašto tugujemo? Vjerovatno zato što tuga traje duže od radosti.

Zašto čovjek da se raduje kad zna da to kratko, vrlo kratko traje?

Radost je za one koji ne znaju šta je trpeljivost. Prirodno nam je da se radujemo i spremni smo da svakodnevno pronalazimo te iskrice svud oko sebe i u sebi. Ponekad skromnost zaspi u meni pa bih da budem večno radostan i ne vidim koliko sam mali, manji i od najmanje radosti.

Radujmo se životu u zdravlju i veselju! Volimo život, volimo sebe! Neka Nove godine i ostali praznici ne budu samo prolazna svjetkovina. Slavimo život u svakom momentu! Pokažimo energijom čestitanja da je stvarno tako, iskreno, lijepo, čisto, a ne da čestitke ostanu samo puste riječi. Očistimo zlo iz sebe, pa će čovječanstvo biti stvarna božja promisao i djelo. Prenòsimo iskrene čestitke i želje kako na one koji su nam bliski i dragi, tako i na one koje još ne poznajemo! Hránimo se ljubavlju, pustimo svjetlost u sebe, svijétlimo svakom živom biću na našoj planeti, budimo ljudi, vòlimo se!

Nikad nije kasno spoznati prave vrijednosti. Ima jedna stvar vrlo djelotvorna, a to je vjera. Ako čovjek nema vjeru i samopouzdanje, džaba mu je bilo šta preduzimati. Ako kažem vjera, ne znači da sam mislio na religiju.

U vatri se gasi ljubav i rađaju novi životi. Da bi gorio, čovjek mora prvo u duši da plane 






PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"