O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKolumnaKultura sećanja


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Razgovori


LJUBIŠA VOJINOVIĆ MAJSTOROVSKI: POEZIJA JE MELEM ZA LJUDSKU DUŠU

Neda Gavrić
detalj slike: KRK Art dizajn


Ljubiša Vojinović MAJSTOROVSKI:

Poezija je melem za ljudsku dušu


 

Ljubiša Vojinović je rođen 1964 godine, u selu Majstorovina, koje se nalazi u njedrima istočnih padina planine Bjelasice. Osnovnu školu pohađao je u Ravnoj Rijeci, gimnaziju u Bijelom Polju, a studije je završio na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Diplomirani je inženjer mašinstva i Master tehničkih nauka.Član je Udruženja književnika Srbije, Društva književnika Vojvodine i  Udruženja pjesnika Srbije.Živi i stvara u Novom Sadu. Neke od njegovih pjesama, prevedene su i objavljene na ruskom, njemačkom, engleskom, kineskom,  bugarskom i španskom jeziku. Njegove pjesme su zastupljene brojnim antologijama i zbornicima.Nagrađivan je više puta na pjesničkim konkursima.Ljubitelj je planina, rijeka, borova i orlova.


Objavljena književna djela:
 1. 2014 - godine, zbirku pjesama ČOVJEK, BOG I KAMEN,
 2. 2016 - godine, zbirku pjesama NA KRILIMA ORLA,
 3. 2019 - godine, ep PISMO CARU,
 4. 2020 - godine, zbirku pjesama NA STIJENI SUROG ORLA,
 5. 2021 - godine, zbirku ljubavne poezije VATRA U SRCU,
 
 
 
 
 
Književna radionica "KORDUN"
Neda Gavrić, Banja Luka, 12.07.2024.
 
Nedavno je završen Međunarodni književni festival Inđija PorPoet, na kome ste učestvovali na večeri Književne radionice Kordun i književnog Esnaf-a. Kakvi su vam utisci, koliko zapravo znače okupljanja ovakvog tipa za književne stvaraoce?


Da, bila mi je čast i zadovoljstvo što sam dao svoj skromni doprinos tojsjajnoj književnoj manifestaciji. Utisci su mi bili fenomenalni i posebno mi je bilo drago, što je bilo prisutno i mladih pjesnika, i to značajan broj. Pohvaljujem i podržavam rad Kljiževne radionice Kordun i njen veliki doprinos našoj književnosti i opštoj kulturi, običajima i tradiciji.


Va prva zbirka poezije nosi naziv "Čovjek, Bog i kamen" . Koji su ključni koncepti ili teme koje obrađuje ova knjiga?


Ta zbirka poezije, prva je moja knjiga i objavljena je 2014-e godine. Pjesme koje su između njenih korica, obrađuju različite teme, razne pojmove i pojave, znamenite događaje i ljude iz naše istorije. Elem, u ovoj zbirci poezije, obrađena je vječita povezanost čovjeka, Boga i kamena, posmatrana kroz sociološku prizmu. U njoj ima poveći broj socijalnih t.j. porodičnih pjesama, rodoljubivih oda, deskriptivnih balada i filozofskih elegija.


Kako biste opisali svoj književni put od objavljivanja prve zbirke do danas?


Mogu Vam reći, da sam zadovoljan. Od, već pomenute 2014-e godine, objavio sam pet poetskih književnih djela, a šesta zbirka se upravo štampa ovih dana i u njoj će biti isključivo rodoljubive i patriotske pjesme. Sedma je već spremna u elektronskom obliku i nju ću, ako Bog dade, objaviti krajem tekuće godine. Poezija je melem za ljudsku dušu i ona se piše isključivo iz ljubavi i za ljubav. Volim da je pišem, čitam i recitujem, tako da me taj posao, da ga nazovem hobi, apsolutno ispunjava.


Vaša zbirka "Na krilima orla"  sugeriše na  teme slobode i snage. Možete li nam reći više o tome?


Naravno. Centralna tema u toj zbirci pjesama jeste sloboda, ponos i čojstvo. Ima više pjesama, koje su posvećene orlu, kao simbolu svega navedenog. Veliki sam ljubitelj, orlova i prirode, što sam u jednoj od pjesama naznačio u četiri stiha:


Volim orla i planinu,
i bor crni i rijeku,
i tako će vazda biti,
sve dok budem u vijeku.

U toj zbirci je centralna pjesma NA KRILIMA ORLA i po njoj je ista dobila ime. Od orla, ljudi mogu puno naučiti i zato se njegov lik nalazi na mnogim carskim i kraljevskim krunama.


"Pismo caru" iz 2019. godine je pesnički ep. Kako ste pristupili pisanju ovog dela?


Na ep PISMO CARU, posebno sam ponosan, jer slično književno djelo, kod nas nije objavljeno, još od Njegoševog Gorskog vijenca. Ovo nijesu moje riječi, nego su izrečene od strane književnika i književnog kritičara Branka Mijatovića iz Šapca, kao i Prof. dr. Tadije Erakovića, koji je pisao i recenziju za ovaj ep.
U ovom epu, opisao sam sudbinu vaskolikog srpskog roda i hronološki sled istorijskih dešavanja, od smrti cara Dušana, pa sve do današnjih dana. Cijelo djelo, napisano je u suvom rimovanom i čudesnom desetercu. Da ne duljim priču, jednostavnose mora pročitati.


U vašoj zbirci "Na stijeni surog orla" , oseća se izazovnost i snaga. Kako se to odražava u vašem književnom stilu i temama?
 
To je moje, po redu četvrto književno ostvarenje i opet u naslovu ime i lik orla, ali ovog puta se radi o stijeni sa koje orao posmatra krajolik svoga prebivališta, odnosno sa orlosjeda. Ova zbirka sadrži šest poglavlja ili ti ciklusa, koji svaki ponaosob obuhvataju neku određenu temu. Opet rodoljublje, zatim duhovnost i vjera, dječja poezija, ali dječja poezija za odrasle, deskriptivne pjesme, pjesme o mladosti itd. itd.
Zadovoljan sam sa ovom knjigom.


Koliko su Vaša vlastita iskustva uticala na Vaše stvaralaštvo, posebno kada je reč o ljubavi i emocijama?


Svakako da su uticala i to značajno. Čovjek najbolje redove napiše, onda kada piše o događaju, čiji je bio učesnik i svjedok. Kako reče Iguman Stefan: „ Ja sam proša` sito i rešeto, ovaj gordi svijet obišao....“ Hoću reći da sam imao o čemu pisati i da mi inspiracije nije falilo. Pjesme u zbirci ljubavne poezije, VATRA U SRCU, nastajale susame po sebi, još od moje rane mladosti, pa sve do današnjih dana. Čovjek, dok je živ, treba u svom srcu i duši da ima ljubav, da je pažljivo gaji i čuva.

Na koji način vera utiče na Vaše pisanje? Da li su  religiozne teme prisutne u vašim delima?


Da, naravno da su prisutne. U već pomenutoj zbirci pjesama, NA KRILIMA SUROG ORLA, jedan ciklus je upravo posvećen temama naše vjere i duhovnosti. O važnosti vjere i duhovnosti, suvišno je i govoriti, zato sam svakako priličan broj pjesama posvetio toj tematici. Ali, na tom polju se, u poslednjim decenijama, dešavaju vrlo čudne, da ne kažem loše i ružne  stvari, no neću sada o tome govoriti.
 
Kako se suočavate s izazovima savremenog sveta u svom pisanju?


Savremeni svijet?!  Eh, šta zapravo znači ta kovanica: „Savremeni svijet“?! To je već podugačka i opširna tema! Čovječanstvo je „zagazilo“ u novu civilizacijsku eru, još prije tridesetak godina. Većina ljudi taj fakat ne uviđa. Ja sam veći dio svog bivstvovanja, proživio u „onoj staroj eri“, ali sam evo dobrano zakoračio i u ovu novu, u kojoj se većina „starijih“ ljudi, teško uklapa i snalazi.Kao što rekoh, teška je i obimna tema, ali ću svakako reći kratko, svijet i čovječanstvo, ubrzano se kreće u lošem i pogubnom pravcu. Na žalost.


Kakvi su Vam planovi za naredni period, što se tiče Vašeg književnog stvaralaštva?


Zvuči kao da imate uzbudljive planove! Narodne poslovice koje ste naveli zaista dobro oslikavaju nepredvidivost života. Čestitam na šestoj zbirci i radujem se sedmoj! Vaše prozno delo sa kratkim pričama zvuči veoma zanimljivo i siguran sam da će čitaoci uživati u njima i naučiti nešto novo. Neka sve ide po planu, ali kao što ste rekli, sve je u božjim rukama. Viđećemo šta budućnost donosi!

 
Srdačan pozdrav iz osunčanog Novog Sada.
Ljubiša Vojinović - MAJSTOROVSKI





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"