O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKolumnaKultura sećanja


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Izdanja


SANJA LUKIĆ, ROMAN SAMORA: VERNOST SAMO JEDNOM SNU, LJUBAVI

Književna radionica Kordun
detalj slike: KRK Art dizajn

Sanja Lukić, roman SaMoRa:

Vernost samo jednom snu, ljubavi


Sanja Lukić je književnica, magistar pravnih nauka i menadžer u prodaji. Rođena u Prijedoru gdje je završila osnovno i srednje obrazovanje. Studije pravnih nauka je završila u Banjoj Luci gdje je i magistrirala. Na koledžu u Londonu završila je menadžment u prodaji, a na Essex koledžu rad sa djecom u obrazovnom sistemu Velike Britanije. Sanja ima raznoliko profesionalno iskustvo. Radila je na rehabilitaciji maloljetnih prestupnika, bila je predavač u nekoliko osnovnih škola i na rukovodecćim pozicijama u međunarodnim kompanijama u Ujedinjenom Kraljevstvu. Trenutno radi kao menadžer u lancu apoteka i sarađuje sa Nacionalnom zdravstvenom službom u Velikoj Britaniji.

Autor je romana “SaMoRa “ - Književni ESNAF, Beograd - 2024. 





Književna radionica "Kordun"- West Chester, PA, SAD> 12.07.2024.


Koji aspekt Vašeg ličnog iskustva je najviše uticao na stvaranje sveta i likova u romanu ''SaMoRa''?
-Teško je izdvojiti samo jedan aspekt iz mog života za koji bih mogla reći da je imao najviše uticaja na stvaranje svijeta i likova u mom romanu SaMoRa. Spajajući karike lanca kroz priče koje su se rađale jedna za drugom shvatila sam da moji junaci nisu samo svjedoci vremena u kom sam ja odrastala da su to junaci podneblja gdje sam rođena. Možda o tome najbolje govore moji čitaoci koji se prepoznaju kako u mojim likovima tako i u svim drugim detaljima koje su ispratili običaji jednog naroda. Imala sam tu sreću da odrastam u drugačijim sredinama, da istražujem različite kulture ali i da živim po pravilima običaja koji su se razlikovali od sredine do sredine. Tako sam primjetila da je tuga uvijek ista, da bol pronađe suzu ali da su sreće različite i da su uvijek na suprotnoj strani od bola. Sigurno je da su roditelji imali najviše uticaja na formiranje moje ličnosti a oni su me na učili da je na fundamentu ljubavi izgrađen život. Sve su to aspekti života u kojima sam stasavala u ženu a za koje bih mogla reći da su uticali na stvaranje romana SaMoRa.


Na koji način ste pristupili istraživanju folklornih i kulturnih elemenata koji su utkani u fabulu romana?
- Ja pripadam onoj generaciji na koju su se običaji ta nepisana pravila ponašanja prenosila usmeno sa koljena na koljeno. I sad se sjećam dugih zimskih noći i priča baka i djedova tkanih u vremenu a koje smo mi djeca slušali širom otvorenih očiju, plašeći se da bi mogli propustiti ne samo po neku riječ nego i pokrete njihovih lica. Ne mogu da izostavim i vjerske knjige kao i mnogu drugu literatutu koja se bavila folklornim nasleđem.


Šta je centralna tema ili poruka koju ste želeli da prenesete čitaocima kroz ovaj roman?
- Poput medalje sam roman ima dvije strane i čitaoci će primjetiti da je ljubav fundament na kom je roman nastao. Ne samo kao odnos između muškarca i žene već i kao odnos nas samih prema ljubavi, tom najdubljem i najčistijem osjećanju u nama. Poput srebrne niti u platnu taj odnos je zastupljen u svakoj od priča u romanu SaMoRa. “Ljubav pronađe način a sudbina pokaže put.“
Često čujemo da će ljubav spasiti svijet i da nije ljubavi tog istog svijeta ne bi ni bilo. Druga strana iste medalje je položaj žene u malim sredinama u kojima se živi po nepisanim pravilima običaja.


Kako ste se nosili sa izazovima prilikom pisanja o složenim emocionalnim stanjima svojih likova?
Sam roman je nastajao uglavnom noću i specifičnost mojih junaka u romanu je iskristalizovana ljepotom noći. Kao autor romana dala sam život svojim junacima moram da priznam da je bilo tu i suza i smijeha i leta i padova. Emocionalan kompleksnost likova u romanu ne ostavlja ravnodušnim nikoga pa ni mene kao autora.Junaci romana su pronalazili mene kroz svaku priču ja sam ih samo odjevala u svečane odore da izađu pred čitaoce.


Šta bi ste željeli da čitaoci nauče ili osete nakon što završe sa čitanjem vašeg romana ''Samora''?
- Sigurna sam da će svako ko pročita roman u nekom od njegovih priča prepoznati i osjetiti mali dio sebe. Voljela bih da taj izdvojeni djelić bude upravo snaga i veličina ljubavi jer lako je čovjeku protiv ljudi ako ne izda srce svoje. Sigurno je najteži put u životu ostati vijeran sebi, beskompromisno slijediti svoje snove. Poput Samore, glavne junakinje istoimenog romana koja je ostala vijerna samo jednom snu, ljubavi, početku i kraju njenog svijeta.





PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"