O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Poezija


RODOLJUBIVOST I SETA

Zorka Čordašević
detalj slike: KRK Art dizajn

SRČANA PTICA

voljenoj Krajini

Pala si, Srčana Ptico
a jatu ponos bila si,
ni krika tvoga ne čusmo
ko li ti to život ugasi?

Pala si, Srčana Ptico
a nikom nisi skrivila,
samo si gnijeudo čuvala,
samo si ptiće branila.

Pala si Srčana Ptico
plamen te sprži plameni,
mučki ti krila slomiše
gromko ti grlo zanijemi.

Pala si, Srčana Ptico
a nikom ništa ne reče,
iz tvoje rane goleme
krvava rijeka poteče.

Pala si, Srčana Ptico
u ognju gnijezdo ti nestaje,
ptići ti cvrče nejaki
a ni Bog za to ne haje.

Pala si, Srčana Ptico
grle te plameni brijegovi,
ptići se jugu spremaju
a još nam neće snjegovi,

Pala si, Srčana Ptico
a nikom ništa ne reče,
pod svojim krilom slomljenim
istinu pravu odnese.

Pala si, Srčana Ptico
čelične druge prate te,
poruke nebom šaraju
da više s nama nema te.

Pala si, Srčana Ptico
a jatu ponos bila si,
stigla ga kazna Božija
ko god ti život ugasi.




BESMRTNOM HEROJU

Milenku Pavloviću

Branio si čast predaka davni´
Otadžbinu i nebesa plava.
Nisi bio samo pilot slavni,
mi u tebi vidjeli smo lava.

Što je Miloš bio na Kosovu,
ti Milenko - na nebu si bio.
Zapisao istoriju novu -
s dželatima sam si se borio.

Čast i ponos tekli damarima,
lavovska ti navirala snaga.
Nisi pit´o koliko ih ima,
kad se brani Otadžbina draga.

Hrabro krila raširi , Sokole,
grabljivice vješto presretao.
Nadlijetao Gučeva vrhove,
svoj zavičaj nisi nikom dao.

I oblaci promijenili boje,
đurđevdansko uvenulo cvijeće.
Stoj dželatu, to je nebo moje!
Pavlović se u odbranu kreće.

Brani obraz i čast srpskog roda,
hrabri or´o međ´ gavrana trista.
Vjerovao da ide sloboda,
dozivao i Boga i Hrista.

Drski dželat vještine ti kuš´o
živ u ruke ti im nisi pao.
Sa neba si u legendu uš´o,
mladi život za svoj narod dao.

Obiliću! Srbija ti kliče,
sa crkava zvonila su zvona.
Dok Ti primaš na grudi odličje,
do besmrtnog pratili te trona.

Znade kako za slobodu mrijeti,
krst i vjera kako da se brani.
Tvoja hrabrost u vječnost uzleti,
jer u vječnost idu odabrani.

Ponosno si pred Lazara stao,
Pavloviću, diko srpskog roda.
Srbiji si obraz osvjetlao,
tvoje ime zove se SLOBODA.




ŠTO TE NEMA


Ne čujem ti dugo korake u mraku
ni kapije škripu, da otvaraš rukom.
Gdje si da me štitiš, krhku i nejaku
na ognjištu našem što gradismo s mukom.

Ne vidim te više na starom bunaru
odavno te nema - nije nam se dalo;
ognjište nam nekad srećom odisalo,
a sad samo ćute slike na duvaru.

O, gdje si sada u ove noći crne!
U samoći dugoj što se s tugom splela,
da se javiš vriskom koji lampe trne
i koji je nekad razgonio sijela.

Prikradi se dođi iznenada bani.
Onako k´o nekad – kršan gorostasan
podvikni iz glasa – oštro gromoglasan
i na pragu kuće k´o zaštitnik stani.

O, gdje si sada slobodo i snago!
Da zaštitiš šume, voćnjake i njive,
gdje otkose guste nekada si slag´o
i sadio trešnje, jabuke i šljive.

O, gdje si sada usnuli slavuju!
Prerano mi zaspa, ne čujem ti poja.
Oglasi se pjesmom da te opet čuju
oni što raznose kaplje našeg znoja.

O, gdje si sada, moja zvijezdo sjajna!
Što života moga vodilja si bila,
dok je mirnim tokom proticala Majna,
putanja se tvoja kradom ugasila.

Bar u snove dođi i reci mi kako.
Lavovski se borim s gladnim kurjacima,
pruži ruku spasa, jer nije mi lako
da očuvam gnijezdo našim unucima.










PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"