O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Besede


UMJETNIČKE NITI POVEZUJU STARI I NOVI ZAVIČAJ

Ljubica Žikić
detalj slike: KRK Art dizajn

UMJETNIČKE NITI POVEZUJU  STARI I NOVI ZAVIČAJ

 

Povodom otvaranja izložbe KOLIJEVKA SJEĆANjA, u organizaciji Udruženja Srba iz Hrvatske Nikola Tesla

 

 
Sve što je rođeno ima zavičaj, mjesto gdje ga je kolijevka zaljuljala i gdje je utisnut neizbrisiv pečat pripadanja. Imaju ga i  ptice i cvijeće, pjesme ispjevane i slike naslikane!
Zavičaj je gruda zemlje na kojoj smo rođeni, kršteni. po kojoj smo sijali, sadili, pod noktima je nosili, na kojoj smo stajali dok smo krstili, vjenčavali i sahranjivali. Zavičaj nije samo djedovina, već nebo i zvijezde, zrak, rijeke i livade. Ono što se ne može ponijeti, niti zaboraviti. Ima ljudi koji svoj vijek prožive pod krovom predaka, na svojoj zemlji  i tu u miru sklope oči; a ima i onih koji svoj život dijele na vrijeme  kada su živjeli u zavičaju i vrijeme traženja novog zavičaja. Poput Srba rođenih u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, koji su u posljednjem građanskom ratu vojnom akcijoma hrvatske vojske  proterani sa svoje zemlje, zato što su srpske nacije i pravoslavne vjere. Pola miliona ljudi našlo se na putevima i drumovima matice Srbije i širom svijeta od Aljasne do Sidneja.
Hodajuči gradovima širom svijeta – u zenicama im prebivaju vrhovi Papuka, Petrove gore, Male i Velike Kapele, Dinare, Kozare..
Pored tuđih mora i rijeka, u ušima im šume talasi Zrmanje, Kupe, Korane, Gline i Drine. U usrima im ukus smokava i maslina, šljivovice i pečenog kestena.
Svaki prognanik zna da nije lako sa izgubljenim zavičajem! S napuštenim kućama, praznim crkvama, zaraslim stazama, neobranim šljivama, pjesmama nepjevanim. Dok teško zarađuju novi zavičaj, mjesečare i dane po zavičaju.
Tema izgubljenog zavičaja prerasla je u temu broj jedan u srpskom svakodnevnom i u umjetničkom životu. U matici Srbiji i  na svim mjestima na kojima su se nastanili prognani Srbi, organizuju se zavičajna udruženja koja nose imena zavičajnih velikana i negujeu ljubav prema narodu, vjeri, jeziku, kulturnom naslijeđu.
Kragujevačko Udruženje Srba iz Hrvatske, nazvano je po našoj najvećoj svjetlosti, Nikoli Tesli. Udruženje organizuje druženja i zabave, književne večeri i tribine, izložbe likovnih radova i rukotvorina, smotre pjesama i igara Krajine i Šumadije, nastojeći da se povežu niti starog i novog zavičaja.
 Udruženje Srba iz Hrvatske Nikola Tesla iz Kragujevca, organizovalo je izložbu  likovnih radova i skulptura u Narodnoj biblioteci Vuk Karadžić, pod naslovom Kolijevka sjećanja, obilježavajući tako 25 godina od progona Srba iz Republike Hrvatske. Izložba je okupila 40-ak slikara i vajara, rođenih u Krajini i Šumadiji koji su bojom, drvetom, svilom i kamenom izrazili umjetnički odnos prema zavičajuj.  Izložba odiše snažnom umjetničkom inspiracijom, stvaralačkom slobodom, oslobođena takmičenja i nadmetanja.
Osjeti se tu bol i patnja srpskog naroda iz Krajine, koji plaća visoku cijenu svoga opstanka. U svemu tome, nije nestala nada u bolji svijet, već ona iskri iz činjenice da smo, prolazeći kroz razorni plamen vojnih akcija  Bljesak i Oluja(1995) sačuvali svoju životnu i stvaralačku snagu. Taj neprebol i neoprost postao je inspiracija umjetnika, koji su u srpsku umjetnost unijeli geografski prostop Dalmacije, Like, Korduna, Banije, Slavonije, Bosanske Krajine, Šumadije. Tako je nacionalni stvaralački izraz postao bogatiji tematski i u izrazu. Slikajući rodne predjele, nadjačava se nanijeto zlo neiscrpnim nijansama boja, što će nadživjeti naše progonitelje.
Prostor umjetnosti i kulture ostaje prostor na kome se bolje razumijemo sa drugima, gde čovjek postaje bolji i plemenitiji, prostor gdje ima više ljubavi, saosjećanja, slobode i pravde. Stvaralačkim duhom, ova izliožba uči ljude oko sebe da se ne odustaje i posustaje, da se zavičaj ne daje, niti prodaje. Samo u umjetnosti prelaze se postavljene granice bez pasoša i straha, mjesečari se i dani po zavičaju dok se duša ne zadovolji i ispuni.
Teško ratno vrijeme nam je razbistrio pogled prema savremenim događajima i prema istoriji. Ljudi su bolje pogledali i vidjeli da prognanik ima normalno ljudsko lice i da se svako od njih mogao naći na tom mjestu. Iz tog saznanja potekla je solidarnost,  duboko ljudsko i bratsko razumjevanje među njudima.
Od svog osnivanja 2013. godine, Udruženje Nikola Tesla baš u tom razumjevanju i povezivanju među ljudima i predjelima vidi smisao svoga postojanja i djelovanja. Neka i ovo obilježavanje dvadesetpete godišnjice progona krajiških Srba iz zavičaja, ostavi tragove ljubavi u našim srcima.
Da ljubav nadmaši neprebol i neoprost.

 
prof. Ljubica Žikić,




PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"