detalj slike: KRK Art dizajn

Valentina Milačić: Tamo gde je interes – tu nema  umetnosti

Uvažavanje kompetencija treba biti neupitno i vrednovano jer sve što ne pripada kompetencijama – negativno utiče na vaspitnoobrazovni proces, shvatanje značaja predškolskog sistema kao prve stepenice u vaspitnoobrazovnom sistemu jednog društva koje ne smije biti formalnost. U tom slučaju, djeca ispaštaju u svakom smislu. Treba zaštititi djecu od negativnih uticaja i iskušenja kojima su kontinuirano izložena. Otud i pitanje odgovornosti društva u kome živimo,

 - Valentina Milačić.

Književni ESNAF 02.05.2025. 
Razgovarala: Neda Gavrić - Banja Luka
Tehnički uredio: Ilija Šaula 

Dobitnica ste Plakete Grada Laktaši za ostvarene rezultate u oblasti obrzovanja i kulture- poetsko stvaralaštvo i vaspitno obrazovni rad. Kako mislite da će ova nagrada uticati na vašu dalju karijeru ?

Plaketa Grada Laktaši mi je dodijeljena za dosadašnje rezultate iz oblasti poetskog stvaralaštva i vaspitno-obrazovnog rada. Brojna su moja postignuća  na  osnovu kojih je i sadržaj ovako definisan, ali  i jedinstven.

Svetosavska nagrada  Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske mi je prije tri godine dodijeljena  za ukupna postignuća, a ne samo za jednu godinu kako je uobičajeno. Na neki način , može se povući paralela između ove dvije nagrade. Posvećenost ponekad donosi ovozemaljske nagrade i unapređenje, ali to nije pravilo.

"Pečat varoši sremskokarlovačke" dobili ste za knjigu “Pjesma na žici”. Da li smatrate da su književne nagrade važne za promociju poezije u društvu?

Važno  je da se pjesme objavljuju u časopisima, zbornicima, antologijama jer su na taj način primjećene i čitane. Uopšteno, pjesme i knjige poezije stižu do čitalaca, ali  i  institucija koje nagrađuju. Književne nagrade jesu važne, ali nisu presudne.  Šesta knjiga poezije „Pjesma na žici“ je postala dio stražilovskog duhovnog krajolika. Nakon „Stražilova“, ovo je druga književna nagrada Brankovog kola na koju sam veoma ponosna.

Učesnica ste mnogih međunarodnih književnih festivala, kakva su vaša iskustva? Koliko je za vas važno da se predstavljate na književnim konkursima i festivalima?

Književne manifestacije su prilike za prezentaciju poezije, kako svoje tako i drugih učesnika. Susreti sa pjesnicima su oaze u kojima se  stihovi međusobno  razmjenjuju kao kapi vode. Uvijek me obraduje poziv da budem učesnik književnog druženja.

Šta mislite o važnosti umrežavanja među piscima i pesnicima na međunarodnoj sceni?

Pojedine međunarodne književne manifestacije su zatvorenog tipa, predodređene samo za pojedine ili nekolicinu pjesnika koji su dežurni učesnici istih.  Sa druge strane, ima i književnih manifestacija koje se iz godine u godinu unapređuju, novim sadržajima i učesnicima.

Tamo gdje je interes – tu nema  umjetnosti.

Šta smatrate ključnim elementima u obrazovanju dece predškolskog uzrasta?

Svi aspekti dječjeg razvoja trebaju biti podjednako zastupljeni kako u predškolskom programu - teoriji tako i  u predškolskim ustanovama- u praksi. Uvažavanje kompetencija treba biti neupitno i vrednovano jer sve što ne pripada kompetencijama – negativno utiče na vaspitnoobrazovni proces, shvatanje značaja predškolskog sistema kao prve stepenice u vaspitnoobrazovnom sistemu jednog društva koje ne smije biti formalnost. U tom slučaju, djeca ispaštaju u svakom smislu. Treba zaštititi djecu od negativnih uticaja i iskušenja kojima su kontinuirano izložena. Otud i pitanje odgovornosti društva u kome živimo.

Možete li nam reći više o temama i porukama koje se nalaze u vašoj novoj knjizi "Dramski tekstovi za djecu predškolskog uzrasta"?

Ova knjiga je objavljena u ediciji „Priručnici“  Instituta za dečju književnost iz Beograda. Sadrži sedam tekstova, prezentaciju o osmišljavanju predstava za djecu i fotografije institucija i kojima sam održala prezentaciju.

Dramski tekstovi su prilagođeni tako da ih izvode djeca predškolskog uzrasta, ali se mogu primjeniti i u nižim razredima osnovne škole. Ideja o priručniku je podstaknuta prezentacijom koja sadrži  korake za odrasle u pripremi predstave ( izbor  teksta , izbor muzike, orijentacija u prostoru i važni segmenti u realizaciji predstave).

Kako ste pristupili pisanju dramskih tekstova u poređenju s vašim knjigama poezije?

U vaspitnoobrazovnom radu, kroz sve aspekte razvoja, ja sam upotrebljavala dramski metod. O tome sam nedavno govorila kad sam gostovala na Filozofskom fakultetu u Banjaluci, gdje sam održala prezentaciju i darovala studentima primjerke Priručnika. Poezija i ja se pratimo od djetinjstva, ona je postala način mog razmišljanja i mogućih puteva djelovanja u vaspitnoobrazovnom radu  približavanjem dječijem svijetu,  razumijevanjem, podrškom i podsticanjem.

Da li ste imali priliku da testirate svoje dramske tekstove s decom? Ako jeste, kakve su reakcije bile?

Nekoliko rečenica iz recenzije Svetozara Bogojevića o mom načinu rada i dramskim tekstovima slijedi kao odgovor na ovo pitanje.

"...Deca nam, naime, dolaze iz budućnosti, pa tako i kažemo: ona su naša budućnost. Ali ne smemo zaboraviti prošlo, jer deca, kao buduće – treba da se utemelje u prošlom. Od tog utemeljenja zavisi da li će biti ličnosti ili će živeti život pod maskom. Valentina Milačić je prepoznala najbolji način za to utemeljenje, onaj zasnovan na poietičkom odnosu prema stvarnosti. Kroz stih, muziku, igrokaz, dramsku aktivnost – jednom rečju kroz umetnost i igru, poietičkim odnosom prema stvarnosti, najpouzdanije, od postojanja stremimo ka postajanju, a ono je u svojoj precesualnosti najočiglednije vidljivo u igri kao vodećoj aktivnosti predškolskog deteta..."

Kako vidite trenutnu književnu scenu u Republici Srpskoj?

Književnoj sceni u Republici Srpskoj nedostaju ideje koje vode u pravcu uvažavanja  i saradnje.

Na koji način planirate promociju nove knjige? Da li imate posebne ideje ili događaje u planu?

Promocija knjige „Pjesma na žici“ je planirana da se održi u Banskom dvoru u Banjaluci, u utorak 13. maja u 19 časova. Svaku promociju knjige osmislim i nikad nije ista. I ovaj put će biti tako, ako Bog da i sreća junačka.

Na promociji će o knjizi govoriti recenzent Mirko Vuković, a ja ću stihovima približiti knjigu. Muzički učesnici: Isak Radusin (vokal), Olja Babić (vokal), Stefan Lopandić (klavir) i Nataša Đaković ( violina).

PODELITE OVAJ TEKST NA: