O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede






















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Pavlović Ćirić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Proza


KANADA - MOJA DRUGA DOMOVINA

Simo Jelača
detalj slike: KRK Art dizajn


KANADA - MOJA DRUGA DOMOVINA


Dr SIMO JELAČA



Geografski pojmovi


Kanada je geografski druga po veličini zemlja na svetu, veličine 9,984.670 km2, dok je Rusija prva, veličine 17,098.142 km2, a Kina je treća 9,596.961 km2.
Vodenih površina na teritoriji Kanade ima 8,92 %, a zemljane 91,08%. Kanada se suvozemno graniči jedino sa Sjedinjenim Američkim Državama, na dužini od 8.892 km, dok je dužina obala Kanade 243.042 km. Radi poređenja ruske obale dugačke su 37.652 km, a kineske 14.500 km. Najviši planinski vrh Kanade je Maunt Logan (Mount Logan) 5.959 m. Najduža reka je MekKenzi (MacKenzie) 4.241 km. Najveće jezero je Greit Ber Leik (Great Bear Lake) 31.153 km2, a najdublje je Greit Sleiv Leik (Great Slave Lake) 614 m.
Kanada je okružena sa tri okeana, Atlantik (Atlantic), Pacifik (Pacific) i Severni Ledeni Okean (Arctic Ocean). Teren Kanade je pretežno planinski na zapadu, brdovit na jugo-istoku i istoku, a ravničarski u okolini velikih jezera i Prerije. Prerija obuhvata delove provincija Alberta, Saskačevan i Manitoba. Deo Kanade, Arktik (Arctic), sastavljeno je od perma-frost (permafrost) zemljišta, na kome je otežana gradnja, a poljoprivreda praktično nemoguća. Planinski delovi Kordiljera pretežno se protežu kroz Britiš Kolumbiju. Kanada, zvanično ima preko dva miliona jezera, a uključujući i ona sasvim mala, postoje iformacije da ih ima ukupno oko tri miliona, što je ukupno više nego u ostatku celog sveta. Od tih dva miliona jezera 563 su veća od 100 km2.
Na severu Kanade pretežno je tundra. Marin-eko (Marineco system) sistemi su Atlantski, Pacifički i Arktički. Površinski najveći je arktički , oko 1,500.000 km2.
U Kanadi živi oko 200 vrsta životinja, sisara, preko 460 vrsta ptica, preko 40 vrsta reptila i preko 1200 vrsta riba. Kanada takođe ima preko 17.000 registrovanih vrsta biljaka. (drveće, cveće, čajevi, poljoprivredne kulture i druge vrste flore). Približno polovina kanadske teritorije pokrivena je šumama. Kanada je prirodno prelepa zemlja, koja obiluje vodama, cvećem, šumama i svim darovima prirode, koje Kanađani žele i znaju da čuvaju.



O Kanađanima


Kanada sada ima iko 41,5 miliona stanovnika, Rusija 146,2 miliona, a Kina 1,409 milijardi. Priliv imigranata u Kanadu je među najvećima u svetu, zbog čuvenog kanadskog gostoprimstva, ravnopravnog prema svim dobronamernim nacijama sveta. Prirast sada iznosi čak 21%, što je zaista vrhunsko. Kanada je miroljubiva zemlja, različita po mnogo čemu.U Kanadi živi preko 100 nacija, koje pretežno održavaju svoj jezik i kulturu, što čini Kanadu jednom od kulturno najbogatijom zemljom sveta. Gotovo sve nacije imaju svoje restorane, sa svojim specijalitetima, pa mnogi građani rado odlaze u njih da bi ih isprobali. Inače, Kanađani dosta jedu picu, a mnogi su ljubitelji italijanske i kineske hrane. Gde god se dešavaju ratovi, Kanada je među prvim zemljama koja šalje svoju pomoć i stavlja se u zaštitu datog stanovništva.
Kanada ima deset provincija i tri teritorije. To su: Alberta (AB), Britiš Kolumbija (BC), Manitoba (MB), Nju Brunsvik (NB), Njufaundlend i Labrador (NL), Nova Skoša (NS), Nunavut (NU), Ontario (ON), Princ Edvard Ajlend (PE), Kvebek (QC), Saskačevan (SK), Nordvestern Teritori (NT) i Jukon Teritori (YT).



Državno uređenje


Politički sistem u Kanadi funkcioniše u okviru parlamentarne demokratije i federalnog sistema parlamentarne vlade. Kanada je konstitucionalna monarhija, gde je kralj / kraljica, monarh, ceremonijalni poglavar države. Praktično, izvršnim organima, ministrima (Kabinet) dato je pravo upravljanja da deluju kao izvršni organi, na čelu sa Predsednikom vlade (Prime Minister) i odgovorni su demokratski izabranom Donjem domu (House of Commons).
U Kanadi postoji pet političkih zvaničnih partija;
  1. Liberalna partija, vođa partije i Predsednik vlade (Prime Minister), sada je Mark Karni (Mark Carney).
  2. Konzervativna partija, vođa Pierre Poilievre, zvanična opozicija.
  3. Blok Kvebeko partija, vođa Yves-Francois Blanchet.
  4. Nova demokratska partija, vođa Yagment Singh.
  5. Grin partija, vođe Elizabeth May i Jonathan Pedneault.
Struktura kanadske vlade originalno je uspostavljena po Britanskom Parlamentu, po Britansko-Američkom Aktu iz 1867 godine (sada; Constitution Act 1867). Generalni Predstavnik Kanadske monarhije sada je Guverner Mary Simon, a kralj je Charles III. Glavni grad Kanade, sa sedištem federalne vlade, je Ottawa (1,1 miliona stanovnika).
Policija Kanade prvenstveno služi za zaštitu građana. Vrlo često dešavaju se razni neredi na ulicama, pretežno noću, ulična ubistva, a i tokom dana, sabraćajne nezgode i slično, gde policija interveniše, često žrtvujući i svoje živote. Dešavaju se slučajevi kada sudstvo donosi presude, da nemaju dovoljno dokaza i donose pogrešne presude, pa neki nepravedno osuđeni građani odleže u zatvorima i više godina, a kasnije, tokom ponovnih presuda bivaju oslobođeni i nadoknađeni velikim naknadama. U Americi je zakonski dozvoljena slobodna prodaja oružja, pa to ulični kriminalci kupuju i unose u Kanadu, ostvarujući sebi velike prihode, izazivaju kriminal.



Privreda Kanade


Jedna od najjačih industrijskih grana u Kanadi je Elektroindustrija, gde prvenstveno dolazi u obzir hidro-električni sistem, koji snabdeva 59,3 % potrošača, industrijskih i domaćinstava. Kao značajan proizvođač električne energije Kanada je ima dosta i za izvoz. Ostale jače industrijske grane su nafta i prirodni gas, te ugalj, i uranium, kao energenti. Obnovljivi energenti (solarna energija i energija vetra) su sve više u primeni. Nafte i prirodnog gasa Kanada ima dosta, takođe čak i za izvoz. Veoma su jake grane kompjutersih tehnologija, najviše koncentrisane u Vankuveru i Otavi. I Montreal je značajan industrijski centar, sa dobrim istraživačkim centrima u domenima inženjerstva. U Kanadi radi okoo 20.000 zaposlenih u istraživačkim centrima, koji ostvaruju oko 35 biliona dolara godišnjih prihoda. Farmaceutska industrija Kanade prilično je dobro razvijena i ostvaruje značajne prihode. U farmaceutskoj industriji jaka su naučna istraživanja. Dosta zaposlenih je u autoindustriji, koja je međusobno zavisna od američke autoindustrije. Obostrano, autoindustrija Kanade i Amerike i jedni i drugi i uvoze i izvoze automobile i delove automobila, jedni drugima.
Poljoprivreda Kanade je na dosta visokom nivou razvoja. U Kanadi se gaje mnoga povrća i voća, a uz to na visokom razvojnom nivou je stočarstvo. I u poljoprivrednoj proizvodnji i gajenju stočarstva zabranjena je upotreba hormona i hemijskih sredstava, pa su mesni proizvodi najboljeg kvaliteta. Kanada proizvodi zdravu hranu, a u svetu je poznata kao proizvođač pšenice najboljeg kvaliteta, koju Kanada izvozi u mnoge zemlje, kao komponentu za popravke kvaliteta lokalnih pšenica. Poznate su sorte pšenica u Kanadi: Hard Red Spring (CHRS) i Western Durum (CWCD). Proletnje sorte pšenica (Spring) kotiste se za proizvodnju hleba, a durum, tvrde pšenice, za proizvodnju makarona. Pored kvalitetnih pšenica, koje se pretežno gaje u Preriji, Kanada proizvodi raž, ječam, ovas, kanolu, sunokret i još neke. Kanada ima veoma veliki ulov lobstera, koji izvozi u 80 zemalja, od čega ostvaruje prihod od oko 14.8 biliona dolara. Takođe, Kanada je u svetu čuvena po proizvodnji mejpl’ sirupa (Maple syrup), oko 70% od ukupne svetske proizvodnje. No, i pored sopstvene proizvodnje Kanada uvozi pretežno južno voće, kafu i namirnice koje se ne mogu gajiti u Kanadi, zbog lokalnih klimatskih uslova. Značajna je činjenica da Kanada forsira proizvodnju zdrave hrane.
U Kanadi, kao i u drugim kapitalističkim zemljama dozvoljeni su štrajkovi. Otuda svi sindikati gotovo svake, ili bar svake tređe godine, organizuju štrajkove, zahtevajući povećanja zarada i beneficije osiguranja, ali time najčešće čine štetu drugim službama, sa kojima se poslovno dodiruju. Čak se štrajkovi održavaju i u školama, na koji način donose štetu deci.
Za nas, doseljenike iz Evrope, a možda i druge, televizijski programi su čudni. Pored uobičajenih vesti i kulturnih programa, premnogo imaju reklama, koje su najčešće, možda i 90%, neprijatne za gledanje i ne prikazuju potrošačima korisne informacije, već ih samo navode da pamte izmišljene trikove. Slično je i sa lokalnim novinama, koje sam prestao da uzimam jer ne donose ništa što mene može interesovati.
Partijski predstavnici se sada nadmeću ko će više i boljih kuća predložiti za izgradnju. Suočeni sa globalnim zagrevanjem Zemlje, u Kanadi se sada svakoga leta dešavaju šumski požari, koji zahvataju sve šumovite predele, ima ih na stotine, a uređaji za gašenje nisu dovoljno efikasni, pa zemlja trpi ogromne štete. Vlada svake godine obećava ‘’Indigenous’’ narodima razne povlastice, a manje ih izvršava nego što im je obećano. Pretežno veći broj Kanađana insistira za ljudskim pravima, a retko ko ističe svoje obaveze. Kanada ima armiju, koja povremeno uskače u pomoć kada se dešavaju nezgode, snežni nanosi i slične situacije. Armija je i zato da u kritičnim situacijama pomaže građanima. Najbolje bi bilo da je nema ni jedna zemlja sveta, i da nema ratova. Vremenske prognoze u Kanadi su veoma dobre, i funkcionišu prema prikazima. Kanadske teretne železnice i pruge su već dosta zastarele i dotrajale, te vrlo često teretni vozovi, koji prenose hemikalije i goriva, iskaču iz šina. Strujni dalekovodi, zimi usled leda, često trpe štete. Kada u Kanadi pada sneg, gradske službe rade izvanredno dobro. Tokom prve noći čiste se glavne saobraćajnice, a odmah zatim i sve ostale ulice. Školski autobusi su dosta redovni i sigurni za prevoz dece u škole. A kada se unapred najave ledene kiše i očekuje poledica, školski autobusi najčešće ne rade, a roditelji se obaveštavaju da sami prevoze svoju decu, ako žele.
Prodavnice za snabdevanje stanovništva živornim namirnicama su obično dobro snabdevene, samo u pojedinim regionima su dosta udaljene za penzionere, kojima je potrebno pešačenje, pa se isključivo moraju koristiti kola. A svi znamo, da su nam povremeno neophodne sitnice, za koje bi najradije išli šetajući.



Turizam Kanade


Turizam u Kanadi je jedan od bitnih privrednih grana, kako domaći, tako i inostrani, koji održava zaposlenost i stalni prihod za opstanak. Poznatiji turistički centri nalaze se u Torontu, Montrealu, Otavi, Vankuveru, Kalgariju, Niagara folsu, Vistleru, Okanagenu, to jest u svim većim centrima. Razumljivo, u tim centrima funkcioniše i internacionalni saobraćaj. Od avio-kompanija u prvom redu su ‘’Air Kanada’’ (Air Canada), ‘’Vestdžet’’ (WestJet) i nekoliko drugih, relativno manjih. Takođe i autobuski, međunarodni, saobraćaj dosta dobro funkcioniše. Statistički podaci pokazuju da je Kanada ostvarila razmenu u broju stranih turista 2023 godine od 27,2 miliona, koji su ostavili prihod od oko 12,6 biliona dolara. Turisti godišnje donose Kanadi prihod od 1% od ukupnog GDP. Te godine putovalo je 25,693.000 Kanađana u Ameriku, 1,534.000 u Meksiko, 723.000 u Francusku, 708.000 u Dominikansku Republiku, 508.000 u Englesku, itd. Inostrani turisti većinu troškova troše na smeštaje, a domaći troše većinu na ishranu. Kanada je prirodno prelepa zemlja, sa bezbrroj jezera, parkova, planina i svega gde turisti mogu da uživaju i dosta stvari nauče.



Zdravstveni sistem


Kanada ima univerzalni javni zdravstveni sistem, poznak kao “Healthcare”. Svi građani permanentnog statusa imaju pristup bolnicama i lekarskim ustanovama, gde ne moraju plaćati direktno za usluge. Univerzalno pokriće podrazumeva osiguranim stanonicima da imaju pokriće za osigurane medicinske usluge. Heltker Kanade pokriven je prema dokumentu ‘’Canada Health Act 1984’’. Građani kupuju zdravstveno osiguranje, svako prema svojim mogućnostima, koji obuhvataju lekarske preglede, lekove, tretmane u bolnicama i slično.
Penzioneri koji nemaju zdravstvena osiguranja, imaju besplatne lekarske preglede, sve osnovne lekove (neke lekove doplaćuju), preglede kod specijalista, tretmane u bolnicama, terapeutske usluge i slično. Nauka svakodnevno naglašava koliko je šećer u hrani štetan, a proizvođači ga i dalje koriste u prekomernim količinama, valjda zbog cene.



Univerziteti u Kanadi


Kanada ima preko 100 univerziteta, na kojima su zastupljeni engleski i francuski jezici. Većina univerziteta na kojima je zastupljen francuski jezik su locirani u Kvebeku, mada su neki i od tih univerziteta dvojezični. Na svim kanadskim univerzitetima godišnje studira oko 1,8 miliona studenata. 95% univerziteta imaju studentske smeštaje za stalni boravak tokom školskih godina.
Veći i priznatiji univerziteti u Kanadi su sledeći:
Univerzitet Mesto Broj studenata
Metropoliten Univerz. Toronto 33.300
Karlton Univerzitet Otava 23.300
Konkordia Univerzitet Montreal 28.340
Univeritet Alberta Kalgari 40.130
Univ. Britiš Kplumb. Kolona 52.370
Univerzitet Manitoba Vinnipeg 25.840
Toronto Univerzitet Toronto 89.400
Otava Univerzitet Otava 41.400
Univerzitet Mk Gill Montreal 32.200

U ovoj tabeli navedeni su samo neki od poznatih univerziteta, a na internetu moguće je pronaći informacije za sve kanadske univerzitete. U Kanadi ima i nekoliko privatnih univerziteta, na kojima su zastupljena inženjerstva, prava i medicina. Toronto univerzitet se ubraja među najbolje na svetu, na broju je 17, a drugi iza njega je Univerzitet Britiš Kolumbija. Jače zastupljene discipline studiranja na kanadskim univerzitetima su Inovacije u domenima života i bioproizvodnje, inženjerstva, kompjuterske nauke, informacione tehnologije, medicinske nauke i sredstva, finansije, poslovno rukovođenje i psihologija. U domenima biotehnologije najjači je Vankuver, a sledi Otava. U Vankuveru se izučava oko 70 biotehnologija, što rade 2.600 zaposlenih.

Sport


U Kanadi su veoma popularni i zastupljeni sportovi: Bezbol; američki fudbal; tenis; košarka, hokej i još neki, manjeg obima. U košarci mnogi Kanađani igraju u američkim klubovima. Neprijatno je gledati košarkaške susrete Toronto Raptorsa, jedinog kanadskog profesinalnog tima, sa bilo kojim američkim klubom, dok američke sudije, svi bez izuzetka, navijaju za Amerikance i nepravedno kažnjavaju Kanađane. Poznanici su nam pričali da Kanađani uživaju gledajući hokej, dok se igrači tuku. To im je dozvoljeno u domaćim susretima, a u međunarodnim susretima nije dozvoljena tuča.

Primedba

Mišljenja istaknuta u tekstu, isključivo su autorova.
Otava, April 2025 S.J.






PODELITE OVAJ TEKST NA:






2025 © Književna radionica "Kordun"