O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriVestiMedijiKOLUMNA


















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Šuković
Marija Viktorija Živanović
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Milenković
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Vesti


KORONA VIRUS U MOZAIKU RAZMIŠLJANJA

Zaustavljanje neodrživih socijalnih razlika


Korona se već dogodila i događa svima. I svuda. Nevidljiva postaje svuda vidljiva. U selu i gradu, na ulici i licu, u kući i u glavi. Događa se deci, mladima, starima. Zdravima i bolesnima. Bogatima i siromašnima. Događa se neznalicama i sveznalicama, moćnima i bespomoćnima. U domovini i tuđini.


Zaposlenima, odavno nezaposlenima i nikada nigde zaposlenima. Svakome na svoj način događa se korona virus.


U narednim brojevima čitaćemo kako o diktatu pandemije korone, odgovarajući na ista pitanja, razmišljaju naši sagovornici iz bližeg i daljeg okruženja,.

K.Pančić Milenković, nedeljnik "Sloboda", 10.aprila 2020.


Ko se najviše, a ko najmanje boji korone?


Korona virus je izazvao najtežu civilizacijsku katastrofu savremenog društva, posebno zapadnoevropskog, koja je poremetila sve sfere društvenog i ličnog života i obezvredila dosadašnju filozofiju održivog društvenog razvoja.


Izazvao je negativnu emocionalnu buru, koja uzrokuje brižne dane i besane noći, i socijalne egzistencijalne strahove (od bolesti, smrti, gladi, još većeg siromaštva, nezaposlenosti, odricanja i bede svake vrste).


Korone se najviše plaše oni koji sumnjaju u zdravstvenu kulturu i sposobnost zdravstvenog sistema da odbrani društvo od ove pošasti. Oni koji ne znaju kako da se zaštite od nje ili nemaju uslova za sprovođenje mera zaštita, zbog socijalne isključenosti.


Plaši se nekoliko socijalnih grupa najranjivijih: psihoneurotične osobe, emocionalno labilne ličnosti (sklone, depresiji, panici), zdravstveno rizične osobe, socijalno usamljeni, bez partnera, rodbine i dobrih komšija, najstariji (ali ne za sebe veća za decu i unuke), izloženi velikom broju kontakata sa ljudima a bez odgovarajuće zaštitne opreme).


Najmanje se plaše osobe sa posebnim potrebama, materijalno i socijalno obezbeđeni, društveno privilegovani.


Kome je izolacija i samoizolacija i bez korone najpotrebnija, a kome najteže pada?

-Onima društveno i profesionalno superaktivnim, premorenim, radoholičarima, koji nisu imali slobodnog vremena za sebe i porodicu.


Najteže je onima koji moraju da ostave nezavršene poslove koji ne trpe odlaganje (u poljoprivredni na primer), koji su dobili otkaze ili im se nadaju, kojima se ometaju planovi za upis u škole i fakultete, ili završavanje školovanja, kao i drugi važni planovi, kojima su otkazani lekarski pregledi, koji ne mogu da ostvare bilo kakvu zaradu (na pijaci, u zatvorenim radnim pogonima, lokalima…)

Korona virus i naše naravi?

Pandemija je otkrila našu nespremnost za adekvatan i efikasan odgovor na vanredne situacije i podseća nas da to otklonimo. Kovid-19 prijavljen je u SZO-u 31. 12. 2019. Nemamo adekvatne organizacije za delovanje u vanredni situacijama i pripremljeno stanovništvo za to. Nepromišljeno „Valjda neće nas“ donosi mnoge nevolje.

Korona između vlasti i građana?

-Vlast je nepromišljenim delovanjem pre pandemije i na početku pandemije izgubila poverenje i autoritet od velikog broja građana, zbog čega anti epidemijske mere još nisu dale željene rezultate. S druge strane, postoji i odsustvo svesti kod nekih građana o katastrofalnim opasnosti od ovakve vrste bolesti, lojalnosti i građanske odgovornosti što otežava brže savladavanje epidemije.

Korona iz humorističkog ili anegdotskog ugla?

-Humor je poznat odbranbeni mehanizam od straha i deluje kao sedativ. On je često prožet tragičnim paradoksima i elementima teskobe, pa je takav humor poznat kao „crni humor“.

Korona - božja kazna ili biološki rat?

- Korona je i jedno i drugo. Za kler i vernike je, pored ljudskog nemara i božja kazna zbog sedam grehova.
Za agnostike još uvek postoji dilema između shvatanja o biološkom ratu najprostijeg organizma i najrazvijenijeg ljudskog organizma i biološkog rata pripremanog u vojnim laboratorijama, slučajno ili namerno izazvanog.

Hoće li korona pobediti prvo bogate i vojno nepobedive, ili one koji se ne brane od nijednog pa ni od njenog napada, jer nemaju čime?

-Bil Gejts, jedan od najbogatijih ljudi na planeti, nedavno je saopštio svoja razmišljanja o pandemiji pa je hteo da podeli svoja razmišljanja sa drugima konstatujući da nas ona podseća da su pred koronom svi jednaki i bogati i siromašni, i zdravi i bolesni, i obrazovani i neobrazovani, i vojnički moćni i nemoćni…I pored toga što korona razara organizme predsednike vlada, ministara, visokih vojnih i policijskih funkcionera, prinčeva, najviše pogađa socijalno nemoćne i isključene, bez zaštite.

Da li će li korona, kao marksistička ideja proleterijat, ujediniti svet?

-U 21. veku globalna kapitalistička klasa je organizovana a radnička klasa neorganizovana. Globalni neliberalni kapitalizam je radnim zakonodavstvom dezorganizovao, parcijalizovao, dezorijentisao i idejno uništio proletarijat. Korona virus posle pandemije svojim ekonomskim posledicama uništiće takav nehumani kapitalizam i omogućiće zaustavljanje i smanjenje neodrživih rastućih socijalnih nejednakosti. Novi društveni pokreti kroz svoje mreže „revolta i nade“ dobiće šansu da ujedine radne slojeve (kao najmasovnije i najproduktivnije) za ostvarenje svojih prirodnih prava na jednakost i dostojanstven rad i kulturu sukoba i ratova zamene kulturom mira i saradnje.

Odakle je, po Vašem mišljenju doista krenula i gde će završiti svoj put?

-Postoji nekoliko hipoteza o tome.


Jedna je da je poslužila kao sredstvo uništavanja konkurencije u ekonomskoj i političkoj borbi najrazvijenijih ekonomskih sila, koje se međusobno optužuju za to.


Druga je da je trka u naoružanju dovela do pripremanja virusa kao biološkog oružja za uništavanje naroda neprijateljskih zemalja.


Treća je potvrđena. Došlo je do zagađenja prirodne sredine i do poremećaja ravnoteže u borbi za opstanak pojedinih živih organizama, koji su mutacijama uspeli da se brzo razmnože i prošire.


Naučnici su otkrili ovaj virus i predvideli pandemiju ali nisu dobili finansijska sredstva, političku i preduzetničku podršku za bio-tehnološku akciju i proizvodnju vakcina i lekova protiv ove bolesti. „Ali mnogo je veći profit u pravljenju nove kreme za telo nego u pronalaženju vakcine. Neoliberalna kuga je sve blokirala.”(Noam Čomski). U društvu u kome je profit važniji od ljudi, ljudi su uvek na gubitku.


Epidemija će uz velike žrtve nestati, a posledice će decenijama ostati.


Hoće li zaista, po Vašoj proceni, korona virus biti kuga kraja druge decenije 21. veka?

-Mišljenja sam da korona neće imati slične smrtonosne posledice (75% umrlih) jer je danas socijalna i epidemiološka medicina i farmakologija na mnogo višem nivou nego u prošlim vekovima kao i zdravstvena kultura građana. Ali, ako se ne obuzda neoliberalna kuga sve je moguće. Preživeli će morati da odluče u kakvom društvu treba da žive.

Čime ispunjavate vreme uslovnog „kućnog pritvora“?

-Prvog aprila, na Dan omladinskih radnih akcija, završio sam priređivanje knjige: „Odbrana kulture sećanja (oklevetanih) pirotskih akcijaša,“ posvećenoj srednjoškolskim akcijašima Pirota i posebno učiteljcima (učenicima Učiteljske škole u Pirotu). Akademija za visoke studije u oblasti obrazovanja vaspitača u Pirotu ove godine obeležava 100 godina obrazovanja učitelja i vaspitača pa je knjiga posvećena i ovom jubileju.


Sledi nastavak na pripremi nove knjige, ako me korona ne omete.


Književna radionica Kordun


PODELITE OVAJ TEKST NA:






2024 © Književna radionica "Kordun"