O namaAutoriPoezijaProzaRecenzijeRazgovoriKultura sećanjaKolumnaBesede

Feljton





















Izdvajamo

Aleksa Đukanović
Aleksandar Čotrić
Aleksandar Mijalković
Aleksandra Đorđević
Aleksandra Grozdanić
Aleksandra Nikolić Matić
Aleksandra Veljović Ćeklić
Aleksandra Vujisić
Anastasia H. Larvol
Anđelko Zablaćanski
Biljana Biljanovska
Biljana Stanisavljević
Bogdan Miščević
Bojana Radovanović
Boris Đorem
Boris Mišić
Branka Selaković
Branka Vlajić Ćakić
Branka Vujić
Branka Zeng
Dajana Petrović
Danijel Mirkov
Danijela Jokić
Danijela Milić
Danijela Odabašić
Danijela Trajković
Danilo Marić
Dejan Grujić
Dejan Krsman Nikolić
Desanka Ristić
Dina Murić
Divna Vuksanović
Đoka Filipović
Đorđo Vasić
Dragan Jovanović Danilov
Dragana Đorđević
Dragana Lisić
Dragana Živić Ilić
Dragica Ivanović
Dragica Janković
Draško Sikimić
Dušica Ivanović
Dušica Mrđenović
Duška Vrhovac
Gojko Božović
Goran Maksimović
Goran Skrobonja
Goran Vračar
Gordana Goca Stijačić
Gordana Jež Lazić
Gordana Pešaković
Gordana Petković Laković
Gordana Subotić
Gordana Vlajić
Igor Mijatović
Ilija Šaula
Irina Deretić
Iva Herc
Ivan Zlatković
Ivana Tanasijević
Jasmina Malešević
Jelena Ćirić
Jelena Knežević
Jelica Crnogorčević
Jovan Šekerović
Jovan Zafirović
Jovana Milovac Grbić
Jovanka Stojčinović - Nikolić
Jovica Đurđić
Juljana Mehmeti
Kaja Pančić Milenković
Katarina Branković Gajić
Katarina Sarić
Kosta Kosovac
Lara Dorin
Laura Barna
Ljiljana Klajić
Ljiljana Šarac
Ljubica Žikić
Ljubiša Vojinović
Maja Cvetković Sotirov
Maja Herman Sekulić
Maja Vučković
Marija Jeftimijević Mihajlović
Marija Šuković Vučković
Marija Viktorija Živanović
Marina Matić
Marina Miletić
Mario Badjuk
Marko D. Marković
Marko D. Kosijer
Marko Marinković
Marko S. Marković
Marta Markoska
Matija Bećković
Matija Mirković
Mićo Jelić Grnović
Milan S. Marković
Milan Pantić
Milan Ružić
Mile Ristović
Milena Stanojević
Mileva Lela Aleksić
Milica Jeftić
Milica Jeftimijević Lilić
Milica Opačić
Milica Vučković
Milijan Despotović
Miljurko Vukadinović
Milo Lompar
Miloš Marjanović
Milutin Srbljak
Miodrag Jakšić
Mira N. Matarić
Mira Rakanović
Mirjana Bulatović
Mirjana Štefanicki Antonić
Mirko Demić
Miroslav Aleksić
Mitra Gočanin
Momir Lazić
Nataša Milić
Nataša Sokolov
Nebojša Jevrić
Nebojša Krljar
Neda Gavrić
Negoslava Stanojević
Nenad Radaković
Nenad Šaponja
Nenad Simić-Tajka
Nevena Antić
Nikola Kobac
Nikola Rausavljević
Nikola Trifić
Nikola Vjetrović
Obren Ristić
Oliver Janković
Olivera Šestakov
Olivera Stankovska
Petar Milatović
Petra Rapaić
Petra Vujisić
Rade Šupić
Radislav Jović
Radmila Karać
Radovan Vlahović
Ramiz Hadžibegović
Ranko Pavlović
Ratka Bogdan Damnjanović
Ratomir Rale Damjanović
Ružica Kljajić
Sanda Ristić Stojanović
Sanja Lukić
Saša Knežević
Saša Miljković
Sava Guslov Marčeta
Senada Đešević
Simo Jelača
Slađana Milenković
Slavica Minić Catić
Snežana Teodoropulos
Sanja Trninić
Snježana Đoković
Sofija Ječina - Sofya Yechina
Sonja Padrov Tešanović
Sonja Škobić
Srđan Opačić
Stefan Lazarević
Stefan Simić
Strahinja Nebojša Crnić Trandafilović
Sunčica Radulović
Svetlana Janković Mitić
Tatjana Pupovac
Tatjana Vrećo
Valentina Berić
Valentina Novković
Vanja Bulić
Velimir Savić
Verica Preda
Verica Tadić
Verica Žugić
Vesna Kapor
Vesna Pešić
Viktor Radun Teon
Vladimir Pištalo
Vladimir Radovanović
Vladimir Tabašević
Vladislav Radujković
Vuk Žikić
Zdravko Malbaša
Željana Radojičić Lukić
Željka Avrić
Željka Bašanović Marković
Željko Perović
Željko Sulaver
Zoran Bognar
Zoran Škiljević
Zoran Šolaja
Zorica Baburski
Zorka Čordašević
Vesti


DA LI JE KNJIGA ROBA ILI KULTURA

Kakav nam je sajam knjiga potreban

Od ubranih sredstava od PDV-a na knjige i udžbenike tek između 10 i 20 odsto vrati se kao podrška knjizi, suma za otkup još nikad nije prešla milion evra za 180 biblioteka, a vidljiv problem Sajma jeste i nestanak biblioteka kao kupaca knjiga

Autor: Zoran Kolundžija


Prilika je da se podsetimo da su Sajam knjiga osnovali sami izdavači i da su, posle marifetluka nekolicine izdavača posle 5. oktobra 2000, svi izdavači kažnjeni i sasvim neopravdano ga izgubili kao vlastitu manifestaciju. Svi su izdavači stavljeni u istu ravan kao oni koji su ga zloupotrebili za svoje interese i odjednom se Grad Beograd, odlukom Ministarstva kulture (?!), našao u funkciji osnivača nečeg što uistinu nije osnovao.

U naporu da se povrati uticaj na organizaciju Sajma knjiga nastala su nova udruženja izdavača i to je svakako dobro, iako bi, ruku na srce, bilo dovoljno samo jedno. No, napor udruživanja nije ocenjen pozitivno od strane državnih struktura i izdavači i dalje, iako bez njih ne može da se održi Sajam knjiga, ne mogu da utiču na njegovu organizaciju preko svojih predstavnika (nemaju uopšte predstavnika u odboru koji ima pet članova). To je zaista ozbiljna nevolja. Proizvođači nameštaja, trgovci automobila i ostali organizatori sajmova pregovaraju sa upravom Beogradskog sajma, zakupe kvadrature i okupljaju izlagače, a kad dođe do knjiga onda izdavači ostaju po strani.

Ovo što pišem ne treba shvatiti kao kritiku svega postojećeg, jer se pokazalo da se radi o uhodanoj manifestaciji i da stručna služba Beogradskog sajma zna svoj posao i retko se čuju primedbe. One su najčešće uzrokovane pozicijama izdavača na sajmu i kvadraturama podređenim najvećoj komercijalizaciji. Kada bi izdavači sami organizovali sajam bilo bi umesno pitanje: da li biste ustupili deo svoje kvadrature kolegi iz udruženja, a ovako to pitanje ne stoji, jer izdavači nisu ti koji određuju kvadrature.

Ovde se stiže do drugog zanemarenog a konstantnog pitanja: da li je knjiga roba ili kultura? Skloni smo da je prvenstveno priklanjamo uz kulturu, a živimo u dobu u kom je profit iznad svega. Izdavači koji ne jure za profitom postaju sasvim prikladan okvir za delovanje onim drugima čije kvadrature i profit rastu. Stvar je jasna, dok okvir bude toliko rastegljiv rašće i ono što je pretežno zabava, ali nije prava kultura, a dokle će – teško je proceniti.

U vreme sajma valjalo bi da se pojave valjane analize o objavljenim naslovima, rezultati, ocene, podaci zvanični iz nacionalne biblioteke i da se o tome razgovara. Ukazao bih, na primer, na činjenicu da se od ubranih sredstava od PDV-a na knjige i udžbenike tek između 10 i 20 odsto vrati kao podrška knjizi, a trebalo bi da se vrati najmanje 120 odsto ako ćemo da napredujemo kao društvo. Nije lepo da država zarađuje na knjizi, lepo je da je poštuje i podstiče. Na Novom Zelandu, samo za nacionalnu biblioteku suma predviđena za nabavku knjiga bila je godinama oko 10 miliona evra godišnje (Novi Zeland imao je 2014. oko 4,5 miliona stanovnika), a kod nas suma za otkup knjiga još nikad nije prešla milion evra za 180 biblioteka! Drugi očigledan primer: kod nas knjiga koja dobije prestižnu nagradu o kojoj se mnogo piše, stiže u biblioteke sa gotovo godinu dana zakašnjenja!

Vidljivi problem Sajma knjiga jeste i nestanak biblioteka kao kupaca knjiga. Tenderi koji su očigledno poželjni kao vid borbe protiv korupcije u društvu uopšte, obrušili su se na biblioteke i izdavače kao da su najveći kriminalci i tako imamo apsurdnu situaciju da izdavači, da bi održali goli život, iznose na sajam knjige sa ogromnim popustima, ali bibliotekari to ne mogu da iskoriste, jer su im ruke potpuno vezane propisima koji su postali kontraproduktivni za biblioteke. Bilo bi, recimo, korisno na sajmu čuti neku analizu stručnjaka o ovoj temi i doživeti pozitivnu reakciju predstavnika vlasti.

* Urednik u izdavačkoj kući „Prometej”

Izvor: Politika


PODELITE OVAJ TEKST NA:






2025 © Književna radionica "Kordun"